1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rumunjska: pravna država i dalje na udaru

Korupcija na najvišoj razini u Rumunjskoj je izazvala novu političku i institucionalnu krizu. Predsjednik je pozvao premijera da podnese ostavku zbog optužbi za korupciju.

Čim je rumunjski parlament odbio zahtjev državnog odvjetništva o provođenju istraga protiv socijaldemokratskog premijera Victora Ponte zbog korupcije, sve oči su odmah bile uprte u predsjednika Klausa Iohannisa i suce rumunjskoga najvišeg suda uz postavljanje pitanja: Kako će oni sada reagirati na taj izazov?

Predsjednik je odmah reagirao i uputio kritike zbog vrlo sporne odluke parlamentarne većine protiv sudstva te premijera pozvao da podnese ostavku. Predsjednica rumunjskog Vrhovnog suda Livia Stanciu je naglasila da događaji u parlamentu pokazuju da zakon u njezinoj zemlji "ne važi za sve".

Napad na pravosuđe?

Pontini saveznici u stranci i parlamentu su, naprotiv, nastojali da tu priču okrenu u drugom smjeru. U jednoj žurno sazvanoj sjednici izvršnog odbora socijaldemokrata, u kojoj je sudjelovao u predsjednik Senata i bivši premijer Calin Popescu Tariceanu, trebalo se dati podršku šefu vlade kojega se optužuje za korupciju. No, nakon sjednice je tek šturo poručeno: "Neovisnost pravosuđa se mora očuvati i podržati", kazao je Ponta. I predsjednik Senata je istaknuo: "Povjerenje u pravosuđe, koje je poljuljano, mora se ponovno uspostaviti." Tariceanu je predložio osnivanje jednog parlamentarnog povjerenstva "radi ocjenjivanja demokracije" u zemlji.

Problem pritom je što predsjednik, suci, državni odvjetnici i oporba, doduše, slične stvari zahtijevaju, ali imaju jedno sasvim drugo tumačenje pojmova kao što su pravosuđe, demokracija i vladavina prava. Pontu se optužuje da je kriv za pranje novca, falsificiranje potvrda, utaju poreza i sukob interesa.

Premijer Victor Ponta

Premijer Victor Ponta

Parlament štiti premijera

Ponta, koji je prije četiri mjeseca bio obećao da će podnijeti ostavku ukoliko agencija za borbu protiv korupcije DNA pokrene istrage protiv njega, sada je svoj stav temeljito promijenio. Sada on glasno ističe da je nevin i žali se na navodno "ispolitizirano pravosuđe" koje, kako kaže, samo želi biti na vlasti i zbog toga vlast želi oduzeti parlamentu i vladi.

Rumunjski predsjednik, prema ustavnim odredbama, ne posjeduje potrebne ovlasti kako bi "urazumio" premijera, senatore i zastupnike ako oni na osnovi svoje parlamentarne većine blokiraju sudske procese i sprječavaju ukidanje imuniteta političara.

I Nacionalno liberalna stranka (PNL), najvažnija oporbena stranka, prošlog petka nije uspjela u svom pokušaju da pokrene u parlamentu glasovanje o nepovjerenju Ponti. Još uvijek se činilo kako je čvrst štit koji je uspostavljen oko Ponte. Istovremeno je većinska vlada na izjašnjavanje u parlament uputila više izmjena kaznenog zakona. Promatrači kritiziraju da bi te izmjene, ukoliko doista budu odobrene od strane parlamenta, mogle znatno otežati sudske procese protiv korumpiranih političara.

"U opasnosti demokratska dioba vlasti"

Borba protiv korupcije na najvišoj razini se tako poništava, upozorava profesor Mircea Vasilescu, glavni urednik tjednika "Dilema Veche". Istovremeno je i demokratski princip diobe vlasti "u akutnoj opasnosti", poručuje on. Vasilescu napominje da je prisutan i pritisak na slobodu tiska koja je u Rumunjskoj u međuvremenu "znatno ograničena kroz gospodarsku moć i često izravno utjecanje vladi bliskih medijskih careva".

Rumunjska pravna država, navodi povjesničar i politolog Vladimir Tismaneanu, mogla bi doživjeti neuspjeh na sličan način kao i prije četvrt stoljeća kad je nakon kraja Ceausescuovog režima prvi postkomunistički državni šef Ion Iliescu u lipnju 1990. godine tisuće rudara pozvao da stanu protiv demokratske oporbe.

Nasilno djelovanje protiv mirnih studenata, novinara, intelektualaca i oporbenih političara koji su demonstrirali za uspostavu jedne demokracije zapadnog kova je završilo krvavo. "Izazvana je anarhija kako bi se likvidirala sloboda i ponovno se uveo jednostranački sustav", pojašnjava Tismaneanu. S tim u vezi je taj politolog govorio o jednoj "kontra-revoluciji" i Iliescuov tadašnji stav usporedio sa stavovima njegovih nasljednika na čelu socijaldemokratske stranke: bivšeg premijera Adriana Nastasea koji je osuđen zbog korupcije, kao i njegovog političkog učenika Victora Ponte. Svu trojicu, kako ističe Tismaneanu, ujedinjuje "isti prezir za pravnu državu, ista samovolja, isti kult ličnosti i isti cinizam".

Mircea Vasilescu se žali da se stanje ne pomiče s mjesta. Ona kaže da je sadašnja konfrontacija sustavno uvjetovani sukob između "neprijatelja i prijatelja" jedne prave, liberalne demokracije. Kako bi se došlo do jedne društvene odluke koja bi bila u korist pravne države potrebno je strpljenja i "povjerenja u javno mišljenje koje se protekle jeseni izborom Klausa Iohannisa za predsjednika itekako pokazalo da se da mobilizirati za obranu demokracije".