1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rumunjska dobila žuti karton od Barrosa

Europska komisija nema povjerenja u Rumunjsku kao pravnu državu. Predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso predbacuje rumunjskom premijeru Victoru Ponti teška kršenja demokratskih pravila.

Još prošloga tjedna je rumunjski premijer Victor Ponta bio u Bruxellesu i obećao da će otkloniti sve sumnje koje Europska komisija ima oko političkog prijepora u njegovoj zemlji. Jose Manuel Barosso je u srijedu (18.7.) doduše iskazao poštovanje prema tom Pontinom obećanju, ali je ipak ocjena Komisije o Rumunjskoj neobično oštra. Ono što se trenutno događa u Rumunjskoj "poljuljalo je naše povjerenje", navodi se u "svjedodžbi" koju je iz Bruxellesa dobio Bukurešt i konstatira se kako je "rumunjska vlada postupala protivno sudskim odlukama, potkopavala Ustavni sud, ukidala etablirane procese i uklanjala ključne mehanizme kontrole". Sve to, zaključuje se, navodi na sumnju u obećanje da će se poštivati pravna država.

Barroso je dalje izložio mišljenje da stranačke razmirice ne mogu biti opravdanje za kršenje demokratskih načela i naveo je konkretne primjere za to: "Političari ne smiju pokušavati zastrašivati suce ili ih kritizirati uoči donošenja odluka kada im te odluke nisu po volji. Kompetencije Ustavnog suda ne smiju se mijenjati preko noći." Socijaldemokrat Ponta već mjesecima pokušava isposlovati - dijelom i u žurnim postupcima - razrješenje konzervativnog političara Traiana Basescua s dužnosti predsjednika. Da bi cijelu stvar ubrzao, Ponta preskače i Ustavni sud.

Neuspjeli taktički manevar

Barrosove "packe" pokazuju da Victor Ponta prilikom svog posjeta Bruxellesu nije bio baš uvjerljiv. Rumunjska se uspjela "za korak udaljiti od ponora" - ali ne i više od toga, smatra Barroso. I dalje pred njom stoje teški zadaci koje treba provesti u djelo. Barosso je naručio još jedan izvještaj o situaciji u Rumunjskoj do kraja godine. On bi trebao pokazati jesu li Komisijine brige oko kršenja načela pravne države i neovisnosti pravosuđa shvaćene ozbiljno. Za Europsku komisiju aktualni politički događaji simptomatični su za opću situaciju koja se zrcali i u zadnjem, upravo objavljenom izvještaju o napretku.

Ponta s predsjednikom Europskog parlamenta Martin Schulz

Ponta je nedavno bio u Bruxellesu - ali to mu nije puno pomoglo

Rumunjska i Bugarska su članice EU-a od 2007. godine, ali već onda su neke stare članice s velikom skepsom gledale na pridošlice. Komisija zbog toga redovito nad tim dvjema zemljama vrši monitoring s posebnim fokusom na korupciju i neovisnost pravosuđa. I kao što je to već u zadnjih pet godina bio slučaj, i ovoga puta dolazi do zaključka da su Rumunjska i Bugarska doduše postigle izvjesni napredak na putu do funkcionirajuće pravne države, ali da to još uvijek nije dovoljno. Reformski proces, konstatira se, još uvijek nije "održiv i ireverzibilan".

Hrvatska bez monitoringa

Nije za očekivati da Rumunjska s ovako poraznom svjedodžbom ima šanse za skoro ukidanje ponižavajućeg monitoringa. I ambicije za ulazak u Šengenski prostor bez granica bi na neko vrijeme trebala zaboraviti. Tema Schengena nije doduše u direktnoj vezi s izvještajima o napretku, ali oni su osnova za odlučivanje drugih članica o tome jesu li Rumunjska i Bugarska zrele za ulazak u Šengenski prostor.

Nisu li sve ovo pokazatelji da te dvije zemlje nisu ni trebale biti primljene u Europsku uniju 2007. godine? Jedan glasnogovornik Komisije je tu tezu jučer odbacio s argumentom da samo zahvaljujući članstvu tih zemalja u EU-u, Komisija raspolaže pravnim mehanizmima kojima može utjecati na političko stanje u njima. Čini se, međutim, da monitoring ostaje "rezerviran" samo za Rumunjsku i Bugarsku. Glasnogovornik Komisije je rekao da on nije predviđen za odskora novu članicu Unije, Hrvatsku. U Bukureštu i Sofiji to bi moglo pojačati dojam da ih se tretira lošije.

Prvi test - referendum o predsjedniku

Victor Ponta

Ponta je skrušeno reagirao na "packe" iz Bruxellesa

Rumunjski premijer, međutim, na "packe" iz Bruxellesa nije odgovorio protunapadom, već pognute glave. On je poručio da je Bukurešt shvatio poruke svojih europskih partnera i najavio da će privremeni predsjednik Antonescu potpisati zakon o referendumu koji propisuje da na glasačka mjesta mora izaći preko 50 posto birača da bi njegov rezultat bio važeći. Time bi bio ispunjen jedan od zahtjeva Bruxellesa. Prethodno je vlada htjela da bude dovoljna jednostavna većina birača koji izađu na referendum, bez obzira na odaziv.

Crin Antonescu igra na kartu nacionalnog ponosa

Crin Antonescu igra na kartu nacionalnog ponosa

Od privremenog predsjednika Crina Antonescua pak dolaze borbeniji tonovi. "Rumunjska nije zamorac za demokratske eksperimente u laboratoriju i mi nismo demokratska zemlja u razvoju koja još mora čekati da je prime u EU. Rumunjska je zemlja u kojoj su temelji demokracije postavljeni već odavno", kaže Antonescu.

Traian Basescu

Traian Băsescu ne namjerava kapitulirati bez borbe

Veliki test za demokraciju u Rumunjskoj će biti referendum o razrješenju Traiana Basescua s funkcije predsjednika. Njemu kritika iz Bruxellesa ide na ruku jer šteti njegovom protivniku, premijeru Ponti. Prema aktualnim anketama, on na referendumu ne bi trebao osvojiti dovoljno glasova da može ostati na položaju predsjednika, ali ni u kojem slučaju se ne misli predati bez borbe. Ovih dana pokušava pridobiti birače iz provincije. Za tjedan i pol će se Rumunji trebati izjasniti žele li ga i dalje za predsjednika. A već nekoliko tjedana kasnije birat će i novi parlament.

Preporuka uredništva