1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Rumunji traže pojas za spasavanje

Još prije Božića u Rumunjskoj je golema većina građana mislila kako krize - nema! No to uvjerenje nije dugo trajalo: jučer (10.3.) je rumunjski ministar financija od europskih kolega zamolio hitnu pomoć.

Rumunjska vozila hitne pomoći obilazi seoska kola

Rumunjska treba hitnu pomoć

I to nipošto ne malenu: Bukurešt smatra kako mu treba oko 19 milijardi eura kako bi se barem donekle nadoknadio novac koji upravo bježi iz zemlje. Jer koliko god da su investitori proteklih godina odlazili na istok Europe u potrazi za što jeftinijim mjestima za proizvodnju, tako sada povlače svoje uloge.

Proklete "devizne klauzule"

Blagajna s dolarima i eurom

Na primjer u Mađarskoj je oko 60% svih kredita izdano uz deviznu klauzulu.

Državni proračun se brzo našao u svojevrsnom zrakopraznom prostoru i jedino rješenje je bila devalvacija nacionalne valute. Lev je u samo nekoliko tjedana pao za 10% - i tek pokrenuo lavinu. Jer, kao što to nije rijetkost u zemljama izvan zone primjene eura, čitav niz kredita i za građane i za poduzeća je imao deviznu klauzulu pa su tako krizu smjesta osjetili i svi Rumunji. Naime, kredit se u Rumunjskoj još donedavno mogao zatražiti jednostavnom SMS porukom, a ponekad je i potvrda za kredit stizala na isti način.

Građevinarstvo u ruševinama

Kriza je osobito pogodila sektor građevinarstva - jedan od glavnih motora gospodarstva Rumunjske proteklih godina. Već prošle godine je volumen novogradnji drastično pao: za 64% u usporedbi s 2007., ali i za to malo izgrađenih objekata je sve teže pronaći kupce. I

Radnik na skeli

I rumunjski građevinski sektor je pratkično pred kolapsom.

vlada i građani Rumunjske su dugo vjerovali kako će ih gorka čaša krize zaobići pa je tako Mircea Geoana, predsjednik socijaldemokrata koji su dio vladajuće koalicije, još prošle nedjelje priznao kako rumunjska vlada "trenutno nema nikakav koherentan paket mjera protiv krize."

Bukurešt još nema plan

A ministri financija Europske unije nisu pokazali razumijevanje za svog kolegu iz Bukurešta koji je došao s puno molbi, ali praznih ruku što se tiče konkretnih planova kako će upotrijebiti novac. Naravno da ministri ne mogu ignorirati nevolje druge po veličini "nove" zemlje Unije i utoliko su najavili kako bi Europa mogla pomoći s najviše sedam milijardi eura. Ostalo bi trebao osigurati Međunarodni monetarni fond čija delegacija već danas (11.3.) putuje u Rumunjsku. Ali već i taj iznos je među ministrima izazvao burnu diskusiju o tome hoće li ukupan fond pomoći za "nove" na kraju uopće biti dovoljan?

Stampedo na banke

Jer, predviđeno je ukupno 25 milijardi eura. Od toga je već potrošeno oko 10 milijardi za pomoć Mađarskoj i Letoniji. Stanje nipošto nije stabilno ni u ostalim zemljama: u Litvi je ovog ponedjeljka došlo do pravog stampeda na banke po ušteđevinu kada se pročulo da će devalvirati nacionalna valuta. Lijek protiv toga je poznat još od socijalizma: pretvaranje svog novca u "čvrstu" valutu, što je pak najbolji put da nacionalna valuta doista i izgubi vrijednost. I ukupni gospodarski pokazatelji slute na zlo: BNP u Litvi će ove godine vjerojatno pasti za 4,7%, a slično je i u Estoniji.

Osobit interes Austrije

Dvorac u Beču

I Beč se duboko upleo u investicije na istoku Europe - i sada i on ima problema.

Među europskim ministrima najglasniji je za povećanje fonda za pomoć "Istoku" bio austrijski ministar financija i dopredsjednik vlade Josef Pröll. Nije ni čudo: upravo se Austrija u dobrim vremenima profilirala kao financijska odskočna daska za Istok. Utoliko je volumen kojeg su austrijske banke uložile na Istok upravo golem: oko 293 milijarde eura što je otprilike čitav BNP Austrije. Samo u Rumunjsku je uloženo 30 milijardi - otprilike koliko i u Hrvatsku. U Beču su već počeli istraživati "Worst Case" scenarije. Procjena je kako bi već i nelikvidnost država s najvećim problemima, Ukrajine i Rumunjske, uzrokovala slom koji bi tek teškom mukom preživjele najveće austrijske institucije, Raiffeisen International, Erste Bank i Bank Austria. Ali već i sad je bonitet same Austrije ugrožen i procjena je kako tamo ima previše "leševa u podrumima", a da bi ulozi bili sigurni.

"Za sve su krivi političari i međunarodna zavjera"

Ipak, još i danas je stručna prognoza o mogućem trajanju i posljedicama krize jedva vrednija od prognoze vračare na nekom seoskom sajmu. Tim više što građani Rumunjske zapravo još uvijek ne razumiju razmjere problema: odbijenicu europskih ministara se tamo shvatilo kao potvrdu da Rumunjska zapravo "uopće ne treba kredit, nego sposobnu vladu". Uopće, i za devalvaciju leva su krive "špekulacije stranih banaka". Predsjednik Rumunjske Traian Basescu je pak apelirao na građane neka "prihvate odredbe MMF-a" - a to će boljeti. Jer to znače rezove u socijalnim izdacima i sasvim konkretno, manje plaće i manje zaposlenih u svim institucijama koje žive od države: od zdravstva pa do škola i policije. Nema tome dugo da su takve odluke u Letoniji dovele i do nasilnih prosvjeda protiv politike vlade.

Autor: Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva