1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Rumunji nisu spremni na suočavanje sa zločinima

U Odesi je rumunjska vojska 1941. u dva dana ubila 24.000 židova. Rumunjski redatelj Iepan svojim je dokumentarnim filmom suočio javnost s tim događajem. Reakcije se kreću od ignorancije do uvreda na račun autora.

default

70. Jahrestag des Pogroms an den rumänischen Juden

Ime grada Odese, smatra Florin Iepan, trebalo bi jednog dana postati sinonim. Bilo bi dobro, kaže ovaj filmaš, kada građani Rumunjske na spominjanje Odese više ne bi mislili samo na ukrajinsku luku na Crnom moru, nego i na mračno poglavlje u povijesti svoje zemlje. "Ako će to ime ostati zabilježeno u savjesti javnosti, onda je moja misija ispunjena", ističe Iepan.

Primorski bulevar u Odesi

Primorski bulevar u Odesi

Odesa je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila poprište jednog od najvećih zločina koje je počinila rumunjska vojska. 22. listopada 1941. ondje je strijeljano skoro 5.000 židova, a dan kasnije je oko 19.000 židova stjerano u skladišta u blizini grada i živo zapaljeno. One koji su pokušali pobjeći iz plamena vojnici su poubijali. Taj masakr u Odesi bio je odmazda za bombaški napad sovjetskih partizana na glavno zapovjedništvo rumunjskih okupacijskih snaga u tom gradu. Zločin je naredio tadašnji rumunjski profašistički diktator Ion Antonescu.

Elita ne želi govoriti o holokaustu

"Odesa" se zove i dokumentarni film rumunjskog redatelja Florina Iepana koji se bavi tim događajem. On dokumentira svoju političku kampanju koju provodi već tri godine. Iepan s tim masakrom suočava političku i intelektualnu elitu Rumunjske, ali i rumunjsku javnost, i snima njihove reakcije. On presreće političare na javnim mjestima, smeta intelektualce kod kuće, postavlja im nepoželjna pitanja na rubu raznih manifestacija, govori u radijskim i televizijskim emisijama o toj temi.

Film pokazuje kako rumunjska elita odbija svaki razgovor o masakru u Odesi i općenito o holokaustu u njezinoj zemlji. Najdirljivija je scena u kojoj Iepan nastupa zajedno s Mihailom Zaslavskim, jedinim preživjelim. Redatelj je ovog 87-godišnjaka upoznao tijekom svojih istraživanja zločina i uz financijsku pomoć njemačke Zaklade Friedricha Eberta pozvao ga u Bukurešt. Zaslavski je jedini uspio pobjeći iz zapaljenog skladišta 23. listopada 1941. Tada mu je bilo 16 godina. U vatri je izgubio roditelje, tri sestre i jednog brata. Nakon rata je ostao u Odesi, 35 godina je radio kao obični radnik i danas živi u vrlo skromnim uvjetima.

Rumunjski zločini kao tabu

Povodom 70. godišnjice masakra Zaslavski je u listopadu prošle godine po prvi put boravio u Rumunjskoj, u nadi da će javno moći ispričati svoju životnu priču. No, nije naišao na zanimanje. Iepanov film dokumentira kako tadašnji rumunjski predsjednik Emil Constantinescu odbija pružiti ruku Zaslavskom. Televizijske postaje ne žele ga pozvati u svoje emisije. Na javno najavljenu novinsku konferenciju dolaze samo tri osobe.

Mihail Zaslavski

Mihail Zaslavski

Zločini rumunjske vojske u Drugom svjetskom ratu i dalje su tabu tema, kaže rumunjski povjesničar Lucian Nastasa sa Sveučilišta u Cluju. Njegov kolega Victor Eskenasy, koji živi u Frankfurtu i radi kao publicist, ide još korak dalje: "Od kada je Rumunjska primljena u NATO i EU, njezini su se političari vratili svojim starim tradicijama i uvjerenjima. Opovrgavanje holokausta ponovo je postalo popularno."

Beskonačno čekanje na ispriku

Iepan je na ideju za film došao posve slučajno. 2006. godine je rumunjska javna televizija TVR provela anketu među gledateljima za izbor deset najvažnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Među nominiranima je bio i diktator Ion Antonescu. Iepan je dobio zadatak da napravi njegov kratki portret. I tako je saznao za masakr u Odesi. Osim toga, on je doznao i da je Rumunjska bila jedina zemlja osim Njemačke koja je samostalno organizirala masovno ubijanje židova. U holokaustu u Rumunjskoj ubijeno je 300.000 židova. Antonescu je za te ratne zločine 1946. osuđen na smrt. Iepanov kratki portret ispao je prilično negativan, no unatoč tome je diktator završio na šestom mjestu na ljestvici najomiljenijih povijesnih ličnosti.

Iepan danas povlači jednu žalosnu bilancu. U pojedinim medijima se o Odesi i njegovom filmu izvještavalo, no ta je tema uglavnom naišla na ignoranciju, pa i na negativne reakcije i uvrede. No, Iepan se ne predaje: "Želim pričati priču o Mihailu Zaslavskom tako dugo, dok jedan rumunjski predsjednik ne otputuje u Odesu, pruži mu ruku i zamoli ga u ime našeg naroda za oprost."

Zaslavski ne vjeruje da će to doživjeti: "U Rumunjskoj se pokušava izbjeći pitanja o holokaustu. Kada sam bio tamo, rečeno mi je da se jedan rumunjski predsjednik već jednom ispričao za zločine počinjene nad židovima. To je zvučalo nekako onako usput. To me je jako povrijedilo."

Preporuka uredništva