1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Rudolf: hrvatsko-slovenski spor prepustiti novoj generaciji

Slovenska je vlada prošli tjedan u parlament uputila prijedlog Zakona o proglašenju ekološke zone i epikontinentalnog pojasa u Jadranu, što je izazvalo oštre reakcije u Zagrebu.

Pomorsko dobro i dalje predmet spora Slovenije i Hrvatske

Pomorsko dobro i dalje predmet spora Slovenije i Hrvatske

Kod epikontinentalnog pojasa radi se o morskom dnu i podzemlju na području 12 milja od kopnene državne granice. U tom pojasu jedino obalna država smije iskorištavati prirodna rudna bogatstva i dno, odnosno smije crpiti naftu i zemni plin. Slovensko jednostrano proglašenje tog pojasa na, po mišljenju Zagreba, hrvatskom državnom teritoriju naišlo je na oštre reakcije hrvatskih vlasti. Hrvatski akademik Davorin Rudolf, umirovljeni profesor međunarodnog javnog prava i stručnjak za međunarodno pravo mora sa Sveučilišta u Splitu, koji je svojedobno bio i hrvatski ministar vanjskih poslova te predsjednik Državnog povjerenstva za granice, ističe kako se epikontinetalni pojas jednostavno ima ili nema, a ne proklamira.

On kaže: «Tragedija Slovenije je što se nalazi u skupini takozvanih država u nepogodnom zemljopisnom položaju. Nju zatvaraju teritorijala mora Italije i Hrvatske i ona jednostavno nema gdje proglasiti taj epikontinentalni pojas, tako da ovaj zahtjev, koji Slovenija sada želi osmisliti u jednom zakonu, zalazi u hrvatski državni teritorij koji je neprijeporan. Taj je zakon neprihvatljiv i nije dobro došao iz više razloga, a prije svega, jer remeti odnose između dviju država i izražava pretenzije na tuđi teritorij.»

Slovenski zakon pravno neutemeljen

O pravnoj utemeljenosti slovenskih zahtjeva Davorin Rudolf kaže: «Tu nema nikakvog pravno valjanog temelja i zato Slovenija to pitanje stalno forsira kao političko pitanje. Grubo rečeno, razlika između političkog i pravnog spora je u tome što se politički sporovi rješavaju kompromisima, a pravni sporovi na temelju pravnih načela. Zahtjev Slovenaca se temelji na njihovom unutarnjem zakonu kao internom pravnom aktu koji nema nikakvog međunarodnog značenja.»

Kako kaže akademik Rudolf, u svijetu postoji 30-ak zemalja koje nemaju neposredan, izravan izlaz na otvoreno more. Jedna od njih je i Njemačka. Naime, ona je zatvorena epikontinentalnim pojasom Danske i Nizozemske pa se taj prijepor našao i pred Međunarodnim sudom u Haagu, gdje je i riješen 1961. godine.

Civilizirano rješenje – međunarodna arbitraža

O mogućem rješenju hrvatsko-slovenskog prijepora akademik Rudolf kaže: «Civilizacijski način rješavanja takvih graničnih sporova je da se ide pred sud. Države se unaprijed obvezuju da će poštivati sudsku odluku i ako bi se povjerio malom vijeću u sudu, taj spor bi trajao kratko i ne bi bio skup. Ali, prije nego što se izađe pred arbitražu, obje se države moraju složiti. Hrvatska vlada stalno izražava svoju spremnost da spor povjeri sudu, međutim pitanje je da li i Slovenija to želi. To je, inače, s pravnog stajališta jedan vrlo jednostavan spor. Radi se o razgraničenju u Savudrijskoj vali ili, kako Slovenci kažu, Piranskom zaljevu. Međunarodna konvencija o pravu mora, koja obvezuje i Hrvatsku i Sloveniju, kazuje da se, dok se ne utvrdi konačna granica, mora poštivati crta sredine.»

Akademik Davorin Rudolf smatra da bi se ovaj prijepor, ukoliko ne arbitražom, trebao rješavati u Bruxellesu, ali u svakom slučaju jedno je bitno, ističe on: «Kako je čitav taj problem u Sloveniji dignut na jednu visoku političku razinu, a sada se diže i u Hrvatskoj, mislim da bi ga se trebalo prepustiti jednoj generaciji koja je neopterećena i koja će to vrlo lako riješiti. Bitno je da granica između država mora biti pravična.»

  • Datum 31.08.2005
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZFu
  • Datum 31.08.2005
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZFu