1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Put do ujedinjenja

Ružičasti snovi između booma i kugle za rušenje

Izgradnja može značiti i rušenje: i dvadeset godina nakon tranzicije, istočna se Njemačka nalazi pred golemim demografsko-političkim izazovima. Veliki se gradovi munjevito šire – provincija krvari.

Tri sanirana bloka u stambenom naselju Herrenberg u Erfurtu

Relativni pobjednici: tri sanirana bloka u stambenom naselju Herrenberg u Erfurtu

Svojedobno je za njemačko ujedinjenje kancelar Helmut Kohl obećao rascvjetane krajobraze. Može ih se i naći na njemačkome Istoku: u i oko Berlina, Dresdena, Leipziga, Erfurta. Na drugim mjestima, na ruševinama zazidanih ulaza i praznim prozorskim rupama, buja korov. U istočnoj je Njemačkoj 1,3 milijuna stanova prazno. Do 2010. trebalo bi biti porušeno 350.000 stanova. Poticajni se projekt zove „Program rekonstrukcije gradova na Istoku“. Vjeruje se da je šansa u njihovom smanjivanju.

Rušenje jednog u komunizmu izgrađenog naselja u Stralsundu

Rušenje jednog u komunizmu izgrađenog naselja u Stralsundu

„Na istoku Njemačke postoje relativni gubitnici i relativni dobitnici,“ kaže Philipp Oswalt, kustos međunarodnoga projekta „Shrinking Cities“. Arhitekti, etnolozi, geografi i umjetnici promatrali su globalni proces smanjivanja urbanih cjelina. Gradovi dobitnici, poput Leipziga ili Erfurta uspjeli su bar zaustaviti smanjivanje. U Potsdamu, koji se nalazi pred vratima glavnoga grada Berlina, stanarine su među najvišima u cijeloj Njemačkoj. Tiptop sređeni Görlitz u međuvremenu se veseli živom dotoku umirovljenika sa Zapada.

Svjetionici i tama

Uz te svjetionike, međutim, na Istoku ima puno tame. Kako je radikalan bio ekonomski i socijalni rez ponovnog ujedinjenja, najjasnije se pokazuje u demografiji. Stanovništvo istočne Njemačke, prema službenim prognozama, moglo bi se do 2050. prepoloviti. Među deset europskih regija, koje se najsnažnije smanjuju, tri su iz istočne Njemačke, izračunao je berlinski Institut za demografiju i razvoj. To su Saska Anhalt, Chemnitz i Tirinška. Znanstvenici u tome vide postsocijalističke efekte deindustrijalizacije, povezano s problemom periferije. Budućnost im je neizvjesna, ako su udaljeni od regija ekonomskog rasta srednje Europe, ako su daleko od metropola. Prije svih smanjuju se industrijalizirani gradovi srednje veličine. Primjerice, Eisenhüttenstadt, koji se nekada zvao prema Staljinu, Stalinstadt, osnovao je naselje oko željezare. Od 1990. broj stanovnika smanjio se za više od 50.000 i sada ih je 33.000. Schwedt na Odri samo je udruživanjem s drugim općinama spriječio da se stanovništvo prepolovi. No, popis bi se mogao nastaviti.

Malo nade za provinciju

Čisto ruralnim regijama udaljenima od gradskih središta, kao što su Prignitz, Uckermark ili Lausitz, ostaje malo nade. Berlinski Institut za demografiju i razvoj predlaže koncentraciju na općine koje su sposobne preživjeti. Neka sela i manji gradovi, dugoročno, jedva da će preživjeti. Troškovi za infrastrukturu bili bi jednostavno previsoki ako ostane tek šačica ljudi. U Saskoj se, primjerice, ustvrdilo da se za opskrbu vodom mora smanjiti mreža. Kada stanovnici, kojih je sve manje, otvore slavinu, voda teče presporo, a bakterije i talog mogu se proširiti.

Vierradener Straße u Schwedtu, trgovačka ulica u središtu grada

A ljudi? Schwedt se smanjio gotovo za polovicu

Pad nataliteta i odlazak stanovništva glavne su točke tog problema: od ujedinjenja nove je savezne zemlje napustilo više od milijun ljudi. Otišli su na Zapad, za poslom. Saska godišnje bilježi pad stanovništva za više od 20.000 – ta pokrajina svake godine gubi jedan mali grad. Centar za socijalna istraživanja iz Hallea u svom je projektu „ostmobil“ konstatirao tko odlazi: fleksibilne, visoko obrazovane – i, prije svega, mlade žene. One u novim saveznim zemljama dvostruko češće završavaju maturu od svojih muških vršnjaka. U bilo kojem drugom mjestu nalaze dobre poslove, a u svojim sredinama sve manje nalaze partnere, koji bi bili isto obrazovani kao i one. U nekim okruzima na Istoku tek je 80 žena na 100 mladića. Do 2030. broj će se potencijalnih majki tamo prepoloviti. Time će još i više nedostajati djece – jer se već i danas nigdje u Europi ne rađa manje djece nego na istoku Njemačke. Silazna spirala se okreće. Zatvaraju se škole i trgovine, kuće ostaju prazne, stanovi propadaju – otvara se golemi jaz između regija koje se snažno razvijaju i područja koja atrofiraju, prognozira berlinski Institut za demografiju i razvoj.

No, na Istoku ne žele biti pesimisti. Konačno, u nekim su se područjima naselile grane budućnosti, kao što su energetska i ekološka tehnologija. I uistinu bi smanjivanje gradova moglo pružiti šansu, smatra Philipp Oswald iz projekta Shrinking Cities. „Taj proces je proteklih godina istočnoj Njemačkoj donio čak i razvojnu prednost“, kaže taj arhitekt. Jer, stanovništvo se smanjuje i u zapadnoj Njemačkoj. Vrijeme u istočnoj Njemačkoj kao da se ubrzalo, a ono protječe i u nekim dijelovima zapadne Njemačke, primjerice u sjevernom Hessenu i na sjeveru Bavarske.