1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Roth: Vidimo probleme i u Hrvatskoj

Njemačka podržava pristup zemalja Zapadnog Balkana EU-u. Probleme na tom putu se mora rješavati, kazao je za DW Michael Roth iz Ministarstva vanjskih poslova. Komentirao je i stanje u Hrvatskoj.

Deutsche Welle: Najprije kriza u Grčkoj, pa onda i izbjeglička kriza. Zbog fokusa na te dvije velike teme, zemlje jugoistoka Europe posljednjih su se godina nekako izgubile iz vidokruga, iako se, kako nam se čini, one ne razvijaju baš u pozitivnom smjeru.

Michael Roth: U pravu ste! Teme kao što su sloboda medija, pravna država, demokracija, jačanje civilnog društva i borba protiv korupcije za nas u cijeloj Europi, a pogotovo na jugoistoku Europe, igraju središnju ulogu. Prošlih godina tu nije bilo samo napretka, već i djelomično osjetnog nazatka. Zato je važno da mi opet pošaljemo signale građanima zapadno-balkanskih država: mi stojimo iza naših obećanja i želimo vas na snažno podržati na putu u Europu, iako znamo da je taj put težak.

Izgleda da ta strategija mrkve i batine ne djeluje. Na jednoj strani vidimo jačanje nacionalizma, a ima i pritisaka na medije. Istodobno perspektiva članstva u Europskoj uniji nekako visi u zraku, smatraju ljudi koji žive u regiji. Zar se ne bi tu trebalo nešto korigirati?

Već postoje poticaji koji su važni kako bi se vlade motiviralo na provođenje nužnih reformi. Podsjećam i na Berlinsku (Zapadno-balkansku, nap. red.) konferenciju i sve ono što joj slijedi. I ove godine u Parizu ćemo poslati snažnu poruku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Ne radi se samo o nedjeljnim propovijedima, nego o konkretnim infrastrukturnim projektima, s ciljem boljeg umrežavanja, pojačane razmjene mladih u regiji. Građani u regiji moraju osjetiti da Europa nisu samo tehnokrati u dalekom Bruxellesu. Europa, to je konkretan doprinos poboljšanju svakodnevice ljudi.

U Makedoniji ljudi već tjednim na ulicama demonstriraju protiv vlade. U Beogradu su prošli vikend održani veliki prosvjedi, prije dva tjedna i u Hrvatskoj. Posvuda jačaju građanski prosvjedi, raste doza zamora vlastitim vladama, ali i djelomično EU-om. Je li to rizik ili šansa?

Kritično civilno društvo je sastavni dio vitalne demokracije. Mislim da je dobro da građani izražavaju protest. S time se moraju suočiti svi političari u svim demokratskim državama.

Ali što konkretno možete ponuditi jednoj zemlji poput primjerice Makedonije? Ljudi tamo više nemaju strpljenja…

Jako dobro mogu razumjeti nestrpljivost tih ljudi. Cinično je voditi bitku oko moći na grbači građana. Tako se usporava razvoj zemlje, propuštaju se šanse. Ljudima konačno treba perspektiva, da vide da stvari idu nabolje, oni se nadaju europskoj perspektivi. Zato mi jasnim riječima opominjemo i vladajuće stranke, ali i oporbu, da konačno preuzmu odgovornost za svoje zemlje. Tu se doista stvari odvijaju presporo. Posljednjih mjeseci, moj je dojam, konačno su poduzeti prvi koraci, zahvaljujući Europskoj uniji, međunarodnoj zajednici, pa i Njemačkoj. Ali u pravu ste, ni meni se ne sviđa puževa brzina kojom se to odvija.

Srbija je na neki način miljenica, ali i problem Zapada. Premijer Vučićnjeguje bliskost s Njemačkom i kancelarkom Merkel. Istovremeno, održava i prijateljske odnose s Istokom. Prošli vikend je u Beogradu demonstriralo 20.000 ljudi, i to protiv jednog građevinskog projekta, ali i protiv Vučića. Kako ocjenjujete situaciju u Srbiji?

Vučić je na izborima ojačan. On ima mandat za novu vladu. To ga legitimira. Ali naravno da pobjeda na izborima nije bjanko ček za bilo što. I tu smo kod jedne vrlo osjetljive točke kada je riječ o unutarnjem razvoju većine balkanskih zemalja. Imamo posla s apsolutnom polarizacijom u političkim sustavima. Oni jedni druge ne vide kao konkurente ili kao protivnike, nego kao neprijatelje. Ta klima neprijateljstva i mržnje mora se nadvladati. To posebno važi za odgovorne vlade koje moraju shvatiti da oporba nije neko zlo, već da je ona elementarni dio demokracije. S njom se mora surađivati. Mora se pokušati objediniti društvene snage. Ono što me raduje kada je riječ o vladi Srbije, je da ona stalno šalje jasan signal u pravcu Europe. Kako se Srbija bude sve više približavala EU, mi naravno očekujemo da se i kod vanjskopolitičkih pitanja pronađe usklađenost s EU-om.

Srbija smatra da je u procesu približavanja EU-u ometa hrvatska blokada. To je model koji poznajemo i iz drugih slučajeva kao što su Grčka, Makedonija ili Slovenija. Kako se u tom pogledu utječe na Hrvatsku? Smatrate li da su rezerve Hrvatske opravdane?

Mi smo uvijek uspijevali na koncu pronaći održivi kompromis. Srbija dobro zna da je ključ za daljnji napredak u pregovorima o pristupu EU-u normalizacija odnosa s Kosovom. Tu ne može biti popusta. Mi smo optimistični da ćemo u razgovorima s Hrvatskom pronaći rješenje koje bi omogućilo približavanje Srbije EU-u. No, i sama se Hrvatska nalazi pred velikim izazovima. S jedne strane, Hrvatska ima ulogu uzora, jer je kao bivša jugoslavenska republika godinama u Europskoj uniji. S druge strane, u Hrvatskoj vidim i velike probleme – prije svega socijalne i ekonomske. Stopa nezaposlenosti među mladima od 40 posto je zastrašujuća, taj se problem mora odmah rješavati, ne smije ga se odgađati.

Usuđujete li se dati neku prognoze? Kada će zemlje Zapadnog Balkana odmaći korak dalje ili čak ući u EU?

Navođenje konkretnih datuma koji potom neće biti ostvareni, neće nas daleko odvesti. Vidimo napredak. Pri tome je stvar, naravno, u rukama vlada i politički odgovornih u zemljama Zapadnog Balkana. Ali, raduje me da je nama u EU, i pored mnogih kriza s kojima se još uvijek moramo boriti, uspjelo da ne stvorimo dojam da smo zaboravili Zapadni Balkan. Smatram da bi to bilo najgore od svega. Ne samo Njemačka, već i druge zemlje članice, zajedno s Komisijom, spremne su da u većoj mjeri preuzmu odgovornost i pokažu nazočnost na Zapadnom Balkanu.

I da prate što se događa s medijima kako bi se osigurao pluralitet? Poljska je najdrastičniji primjer, ali i na Zapadnom Balkanu se posljednjih mjeseci osjetno povećao pritisak na javne servise.

Ni tu neće biti popusta. Partnerima mora biti jasno: onaj tko hoće postati član EU-a, mora suzbiti korupciju, ojačati pravnu državu, jamčiti slobodu i raznovrsnost medija. To nisu samo prazne fraze, stvar je ozbiljna. Mi smo kao EU prije svega zajednica vrijednosti, a ne samo projekt zajedničkog tržišta. To svakome mora biti jasno.

Gospodine Roth, hvala Vam na razgovoru.

Socijaldemokratski zastupnik u Bundestagu Michael Roth je državni tajnik za Europu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

Intervju s Michaelom Rothom je vodila Adelheid Feilcke.