1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Romska djeca prosjaci: život na semaforu

Kako funkcionira i kako je organiziran lanac dječjeg prosjačenja u Zagrebu? Tko stoji iza njega? Jedno je sigurno: žrtve unosnog biznisa su upravo mali Romi.

Djevojka pere prozor na automobilu, pored nje stoji dječak

Mnoga romska djeca dane provode na ulici

Romkinja sjedi na ulici i prosi

Romkinje često prose s djetetom u naručju

Lijepo vrijeme na zagrebačke prometnice svakoga proljeća donese navalu romskih prosjaka koji prilaze automobilima na raskršću, lupaju po staklima i izgovaraju nerazumljive molbe dok ispruženom rukom traže novac. Gotovo u pravilu se radi o majkama s djecom ili djeci koja bez ikakvog nadzora, najčešće gladna, prljava i bosa, od jutra do mraka hodaju u oblaku ispušnih plinova, umjesto da dane provode u školskoj klupi ili u igri s vršnjacima.

Smirujući savjest, tek pokoji građanin im udijeli kunu ili dvije, konstatirajući da se ne može više učiniti, jer misle da se radi o romskoj tradiciji i kulturi. No čak i ako je nekad bilo tako, danas više nije, jer prosjačenje iz životne potrebe više ne postoji, upozorava predsjednik Udruge Romi za Rome Bajro Bajrić. Otvoreno kaže: radi se o organiziranom biznisu koji krši svako pravo djeteta, a pred kojim nadležne institucije zatvaraju oči.

Na zagrebačkim cestama su djeca iz brojnih romskih naselja, posebice varaždinskih i đurđevačkih, koja prosjačenjem na semaforima gube zdravlje, dostojanstvo i budućnost. No to je zapravo tek samo površinski sloj priče u čijoj se pozadini krije pravi kriminal.

Djeca otplaćuju kamatarske dugove roditelja

Kroz svoj rad u romskim zajednicama Bajrić je došao do stravičnih saznanja. Kaže, prosjačenje zapravo organiziraju kamatari unutar samih romskih naselja. Od roditelja koji im ne mogu vratiti novac uzimaju djecu koja dnevnim zaradama od dvjestotinjak kuna vraćaju obiteljske dugove. Ne zarade li dovoljno, djeca se često udružuju u male pljačkaške bande, a sve kako bi namaknuli traženi dnevni utržak i izbjegli batine svojih novih gospodara.

Plinarsko naselje u Zagrebu u kojem već godinama ilegalno žive Romi

Plinarsko naselje u Zagrebu u kojem već godinama ilegalno žive Romi

Dijete zapravo od prosjačenja nema ništa, kaže Bajrić i optužuje institucije da ne poduzimaju ništa, iako se zna da u predgrađu metropole postoje iznajmljene kuće iz kojih se djeca organizirano kombijima razvoze po prometnim raskršćima. Osobno je vidio i jednu gospođu koja redovnim autobusnim linijama iz Đurđevca doprema djecu u Zagreb, gdje ih raspoređuje po tramvajima.

Organizatori potom svakih nekoliko sati obilaze djecu i uzimaju im utržak, ostavljajući djetetu tek toliko da si kupi nekakvo pecivo ili slatkiš.

Na cestama i djeca iz Bugarske i Rumunjske

Iako zagrebačka policija tvrdi da nema saznanja o međunarodnoj trgovini romskom djecom, romski slikar i predsjednik Foruma Roma Hrvatske Kasum Cana kaže da su na zagrebačkim cestama i djeca iz Rumunjske i Bugarske. Osim prosjačenja, ona su obučena i za kriminal, prvenstveno za pljačke bankomata. Zbog svega toga Cana nalazi opravdanja za deportaciju problematičnih Roma koji su se ogriješili o zakone države u kojoj borave, baš onako kako je to nedavno učinila Francuska.

Bajro Bajrić

Bajro Bajrić: "Radi se o organiziranom biznisu"

Malobrojna djeca koju policajci u civilu privedu zbog prosjačenja najčešće završe u Centru za prihvat djece i mladeži u Dugavama, objašnjava Bajrić i dodaje da dijete tamo prije izađe nego što uđe. Izlaz vidi u strogom kažnjavanju roditelja i suradnji predstavnika romskih naselja s policijom. „To ne trebaju biti Romi koji će 'drukati' Rome. Neka to budu ljudi koji će uočiti problem i potom u pomoć pozvati policiju i Centar za socijalnu skrb. No, vrlo je važno da i škola odigra svoju odgojnu ulogu, a što je zanemareno“, kaže predsjednik Udruge Romi za Rome.

Na sljedećoj stranici: I Romi diskriminiraju Rome

Preporuka uredništva