1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Romkinje na marginama društva

U Sarajevu je upriličena regionalna konferencija pod nazivom "Gdje su Romkinje danas". Rezultati istraživanja nevladinih organizacija su porazni i ukazuju na potrebu "osnaživanja" ove populacije.

Romsko naselje

Na margini društva

"Pozicija Romkinja u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji danas je vjerovatno bolja nego prije trideset ili četrdeset godina, no u području poput obrazovanja, zapošljavanja ili zdravstvene zaštite, mnogo toga još uvijek ne funkcionira", kaže voditeljica trogodišnjeg regionalnog projekta "Osnaživanje Romkinja" Zvjezdana Batković.

Zakoni ne važe za Rome?

Sa skupa u Sarajevu

Sa skupa u Sarajevu

"Neke odluke i sredstva jako sporo dolaze do lokalnog stanovništva. Kada Romkinje na terenu, u romskim naseljima, pitamo šta smatraju da se poboljšalo od 2005. godine kada je potpisan akcioni plan 'Desetljeće uključivanja Roma', nemaju baš mnogo toga za reći", kaže Zvjezdana Batković. Behija Ramović iz Podgorice prva je Romkinja zaposlena u kabinetu crnogorskog premijera Igora Lukšića.

Upozorava na nezavidan položaj Roma u regiji, posebno Romkinja koje uglavnom žive na marginama društva. Ističe da su istraživanja pokazala kako se u četiri države regije obrazuje vrlo mali broj romske djece, iako je osnovno obrazovanje zakonska obveza. "To znači da je istraživanje u stvari pokazalo da se ne primjenjuju zakonske mjere kada je romska populacija u pitanju. Jer, da se primjenjuju i da institucije rade svoj posao kako treba, ne bi bila tolika stopa neuključenosti romske djece u obrazovanje", kaže Behija Ramović. Hedina Sijerčić je koordinatorica za Rome u BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Ona ističe da u Bosni i Hercegovini ima pomaka u pogledu obrazovanja i stambenog zbirnjavanja Roma, ali da je vjerodostojne statističke podatke teško utvrditi.

Problemi s evidencijom

Romi

Kampanja za "Osnaživanje Romkinja"

"Statistika se radila na osnovu evidencije Roma. Velika većina Roma vjerovatno se nije izjašanjavala o svojoj nacionalnoj pripadnosti, a uzroke tome treba tražiti kroz našu povijest u istrebljenjima, diskriminiranju ili rasizmu. Zato i ne čudi što su mnogi Romi sakrili svoj identitet", kaže Hedija Sijerčić.Konferencija u Sarajevu jedna je od završnih aktivnosti projekta "Osnaživanje Romkinja" koji provodi organizacija CARE North-West Balkans. Cilj projekta je "jačanje organizacijskih i ljudskih kapaciteta Romkinja kako bi mogle zagovarati promjene, ukazivati na nedostatke te pratiti provedbe postojećih zakonskih normi i strategija".

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva