1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Romi u Srbiji: između siromaštva i velikih uspjeha

Život bez osnovnih dokumenata je jedan od problema s kojima se suočavaju pripadnici romske manjine u Srbiji. Tu su i stereotipi da su Romi nepismeni, diskriminirani. Puno je i takvih, ali ima i vrlo uspješnih Roma.

Neki od sudionika Europskoga kongresa Roma 2010. u Corodbi

Romski kongres u Cordobi

Kada se govori o Romima u Srbiji najčešće se spominju procjene. Ne zna se koliko ih točno ima. Službeni podaci govore o 150 tisuća, neslužbene procjene o 500 tisuća Roma. Problem mladih romske populacije u Srbiji je rano prekidanje školovanja. Osobito zabrinjava podatak da čak 60 posto Roma u Srbiji živi ispod apsolutne granice siromaštva. Oni uspješniji, obrazovani i kreativni, međutim kažu da ravnopravno sudjeluju u društvenim i ostalim sferama zajednice.

Romska obitelj

Dobrim uspjehom u školi protiv diskriminacije

Zoran Tairović živi u Novom Sadu. Slikar je. Ove godine bi trebao doktorirati na temi „Prijenos informacija na bazi simboličnih slika“. Kada se govori o diskriminaciji kaže da nije imao problema jer je u osnovnoj i srednjoj školi bio najbolji učenik: “Na fakultetu sam također bio jedan od najboljih studenata, prema tome nisam prolazio kroz priču diskriminacija Roma. Slobodno reći da svaka vrsta moje frustracije, zapravo je bilo zadovoljstvo na poslovnom planu. Na taj način sam kanalizirao energiju. Također mislim da je to jedan od boljih načina da se nadvlada svaka vrsta trauma, jer djeca koja krenu u srednju školu ulaze u nove sredine – zapravo dobijaju “šamar”, naročito ako dolaze iz periferije u centar. I upravo taj “šamar” nažalost, vraća ih u njihove zajednice u kojima se osjećaju prihvaćeno. Ono što preporučujem mladim ljudima je da imaju svoju zvijezdu vodilju, ona bi najčešće trebala biti put obrazovanja, jer je upravo to ono što uvek nosimo sa sobom i to nitko ne može oduzeti”.

Život bez iskaznice

Zoran Tairović se osim slikanja uspješno bavi i kazalištem, filmom i glazbom. Izložbe slika već je imao u Njemačkoj, Italiji, Sjedinjenim Državama … Dobitnik je prestižnih nagrada o kojima skromno govori. Ove godine u kinima bi se trebao pojaviti i njegov film: “Moment of movement”.

Romska obitelj

Mnogi žive u siromaštvu

Jedan od problema s kojim se suočavaju pripadnici romske manjine je život bez dokumenata. Socijalni položaj Roma je vrlo diskutabilan, kaže Manja Nikolić romska medijatorica za Vojvodinu: “Problem osobne dokumentacije datira od davnih dana, roditelji nisu upisani u matičnu knjigu rođenih, pa automatski ni djeca nemaju pravo na dokumente. U takvim slučajevima vršimo naknadno upisivanje. Romi u Vojvodini nisu problematični, nekako su izvršavali svoje dužnosti, ali uvek ima izvanrednih slučajeva. Položaj Romkinja u društvu je slab i često su im uskraćena i osnovna ljudska prava”.

Stariji drže tradiciju

U posjetu smo kod jedne romske obitelji. Vikend je, u gostima je unuk Stefan učenik trećeg razreda osnovne škole. Igra se s jednim vršnjakom. Tu su i susjedi, dvoje njih. Rado pričaju o tradiciji, kako je bilo kada su oni bili mladi. Susjedu Gustavu je 49 godina: „Završio sam srednju tehničku školu, jedno vrijeme radio sam kao tehnički crtač u jednoj firmi. Otac je muzičar i usmjerio me u tom pravcu. Sjećam se balova – e to su bila vremena, mjesec dana po naselju se pričalo o ovom događaju. Brat i ja jedva smo čekali da se sretnemo s mladim i lijepim Romkinjama koje su dolazile iz cijele Vojvodine. Tako sam i upoznao suprugu. Sada se bavim muzikom, uskoro ću postati djed. Dokumente imam, moja majka ih nije imala ranijih godina.“

Romska djeca

Rani prekid obrazovanja

Domaćinu Milanu su 63 godine:“E kada sam ja bio momak, nije bilo ovako. Danas ima više mogućnosti mislim da bi svatko tko je mlad trebao raditi na obrazovanju. Romskoj djeci obitelj je dosta toga omogućila, barem ovdje u Vojvodini. Vremena su teška, kriza je svima. Uvijek se nađu i nacionalisti, ali ne treba na to gledati s bijesom, već raditi na svom životu. Živim od socijalne pomoći, pomažu mi djeca ”.

Tradicija ispraćaja mrtvih

Domaćici Jadranki je 56 godina: „O tradiciji mogu reći da mi najteže dođe kada netko umre. Zbog običaja koji se generacijama poštuju. Nema spavanja do zore, ujutro se ustaje u sedam sati i tako sedam dana. Postavljaju se bijeli stolnjaci da bi pokojnik na onom svijetu ručao za punim stolom. Pravi se pogača, večera za pokojnika koja se drugi dan obavezno zakopava na neko ne prolazno mjesto. Obavezna je i glazba na sahrani, da bi pokojnik bio ispraćen uz muziku.“

Psihologija prihvaćanja drugih

Biljana Iđuški, psihologinja, podsjeća da tijekom razvoja svaki čovjek gradi određeni sistem uvjerenja o sebi, svijetu i drugima. Jedan dio referentnih okvira povezan je i s odnosom prema manjinskim grupama, tako se već unaprijed stvara sistem vrijednosti kako ćemo ih procjenjivati: „Ukoliko imamo sistem vrijednosti da je neki pripadnik manjinske grupe socijalno neuspješniji, automatski se to očekuje od svih pripadnika određene manjinske grupacije. Međutim, kada se dogodi da pripadnik manjinske grupe uspije, onda je najčešća ljudska reakcija jedna kognitivna nejasnoća. Da bi se razjasnile nejasnoće vrlo je bitno preispitati vlastiti sistem uvjerenja o sebi, svijetu i drugima.”

Romi su narod podrijetlom iz Indije, koju su napustili oko desetog stoljeća. Danas žive širom svijeta, uglavnom u Europi.

Autorica: Maja Radu

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva