1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Romi na raskrsnici između dva svijeta

Mnogi Romi iz Makedonije i Srbije zatražili su posljednjih tjedana azil na zapadu Europe. Bruxelles prijeti uvođenjem viza. No, kako zapravo žive oni zbog kojih je ovaj problem nastao?

default

Informelle Roma Siedlung Belgrad Serbien

Sve je očito jako dobro organizirano: prvi cilj izbjeglica iz Makedonije (uglavnom Roma) je Kosovo. Radi se prije svega o onim obiteljima kojima je već jednom odbijen zahtjev za azilom u nekoj od europskih zemalja pa su im stoga makedonske vlasti zabranile napuštanje zemlje. Jedino što im preostaje kako bi se ponovno domogli "obećanih zemalja" je ilegalni prelazak granice. Tamo čeka kombi i obećanje da će ih prevesti ka nekom od željenih ciljeva u Europskoj Uniji. Tamo se podnosi zahtjev za političkim azilom a za vrijeme dok se taj zahtjev ne riješi (u većini slučajeva negativno) podnositelji primaju socijalnu pomoć. Čak se i oni kojima se odbije zahtjev za azilom vraćaju kući kao "bogataši". Tako to barem obećavaju krijumčari koji čitave obitelji prebacuju na zapad Europe.

"Bogatstvo" na Zapadu

Romi u Njemačkoj

Romi u "obećanoj zemlji" Njemačkoj

Računica za ove kriminalce je više nego jasna. Između 800 i 1.000 eura stoji "prijevoz" jedne obitelji prema obećanom Zapadu. Pritom prosječna mjesečna plaća u Makedoniji iznosi 335 eura. Mnoge obitelji se zadužuju a u slučaju da se ipak ne domognu Zapada gube sve. No rizik se ipak isplati, kako kaže Asan Rašidov iz romskog naselja Šuto Orizari pored Skopja. "Romi koji su bili u Francuskoj ili Njemačkoj govore o velikodušnoj novčanoj pomoći u iznosu od 2.000 eura mjesečno. I čak ako ih se odmah protjera, s tim novcem mogu ovdje preživjeti cijelu godinu", objašnjava Rašidov. Zbog toga i cvjeta posao s krijumčarenjem ljudi.

I baš zbog toga se javila i bojazan u zemljama EU-a od zloupotrebe socijalnih sustava i politike pružanja zaštite izbjeglicama. Jer politički azil je namijenjen samo onima koji su politički progonjeni a ne onima koji zbog gospodarskih razloga napuštaju svoju zemlju. Posljednjih mjeseci broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Srbije i Makedonije je naglo porastao. Trenutno se zato na EU razini razmišlja o ukidanju slobode kretanja građana ovih zemalja tzv. Šengenskim prostorom. Makedonija i Srbija se, naravno, svim silama trude spriječiti ponovno uvođenje viza za svoje građane između ostalog i povećanjem pritiska na sve potencijalne tražitelje azila na Zapadu.

Manje primatelja socijalne pomoći

Makedonsko ministarstvo unutarnjih poslova upozorava sve one koji "zloupotrebljavaju slobodu kretanja" da time riskiraju socijalnu pomoć u Makedoniji. "Ako neka osoba napusti zemlju, ne može i dalje očekivati socijalnu pomoć ovdje u Makedoniji. To se odnosi i na one kojima je odbijen zahtjev za azilom u inozemstvu", kaže Davor Politov iz Ministarstva unutarnjih poslova Makedonije.

No kritičari smatraju da upravo zbog toga vlasti u Makedoniji čine malo ili gotovo ništa kako bi svoje građane spriječile ili odvratile od podnošenja zahtjeva za azilom na Zapadu. Jer svaki građanin koji nije u Makedoniji nije ni na teretu socijalnim službama. Broj primatelja socijalne pomoći u Makedoniji je, prema službenim podacima, od posljednje godine pao za oko 7.000.

Opasnost od izbijanja nasilja

Naselje Šuto Orizari pored Skoplja

Naselje Šuto Orizari pored Skoplja

Za razliku od Makedonije, Srbija nije promijenila svoje zakone kako bi utjecala na broj svojih građana koji u EU podnose zahtjev za političkim azilom. Točnih podataka o tomu koliko građana Srbije je podnijelo zahtjev za azilom ionako nema. Srbijanski premijer Ivica Dačić je doduše nedavno spomenuo brojku od oko 10.000 osoba, mahom Roma i Albanaca, ali ni ti podaci nisu posve pouzdani. Dragan Popović, voditelj Centra za praktičnu politiku iz Beograda smatra da represivne mjere protiv onih koji su zloupotrijebili pravo na azil europskih zemalja kao ni pooštrenje zakona, ne bi urodili plodom. "Mislim da je i u Bruxellesu jasno da bi ovakve mjere samo kratkoročno požele nekakve rezultate", kaže Popović. On smatra da se od Srbije očekuje da hitno riješi probleme za koje međutim treba mnogo vremena.

Dragoljub Acković iz Vladinog ureda za ljudska prava unatoč tomu upozorava da se mora početi s rješavanjem problema Roma koji žive u Srbiji prije nego se oni dodatno pogoršaju. "Postoji opasnost da se prijeđe u neku vrstu histerije koja bi mogla nanijeti velike štete kako zajednici Roma u Srbiji tako i cjelokupnom društvu. Za Srbiju bi bilo loše kada bi se ponovno uvele vize a za to bi se okrivili Romi koji bi postali žrtvena janjad. U tom slučaju se ne može isključiti ni nasilje", zaključuje Acković. No on isto tako smatra da bi se i sami Romi trebali angažirati u rješavanju ovog pitanja. "Romi u Srbiji bi svom narodu sami trebali objasniti da zloupotreba prava na azil nije ništa drugo nego prijevara koja sa sobom može donijeti mnoge probleme", zaključuje Acković.

San o "obećanoj zemlji"

Mali Romi u školskim klupama

Sve više Roma u školama

Vlada u Skopju pokušava, pored pojačane policijske kontrole, problem riješiti i kroz različite projekte integracije Roma, koji se financiraju i iz sredstava EU-a. Tako je donesena odluka da 10 posto novoizgrađenih stanova bude uključeno u socijalni segment a i integracija romske djece u vrtiće je pokazala prve rezultate. U međuvremenu i 80 posto romske djece pohađa osnovnu školu. No usprkos pomacima, život Roma u Makedoniji ali i u Srbiji je sve samo ne lagodan. Tako je san o obećanoj zemlji još uvijek sveprisutan, a za mnoge je upravo Njemačka ta "obećana zemlja".

Preporuka uredništva