1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Romi: 1.000 godina europski građani drugog reda

8.4.1971. godine u Londonu je održan Prvi svjetski kongres Roma na kojem je verificiran naziv "Romi". Od tada se odlukom Ujedinjenih naroda taj dan obilježava kao Svjetski dan Roma. Kako Romi danas žive u Europi?

Romkinja na biralištu u Rumunjskoj

Romkinja na biralištu u Rumunjskoj

Samo u Europi živi 12 milijuna Roma. Iako čine najveću “manjinsku” zajednicu, često su tretirani kao građani drugog reda. Brojne romske organizacije, vlade i pojedinci pokušavaju posljednjih godina promijeniti sliku o Romima, ali napredak je neznatan.

Mala Romkinja iz BiH

Mala Romkinja iz BiH

Neđo Osman, Rom iz Skoplja, diplomirao je glumu na novosadskoj Akademiji umjetnosti. Kao član Pralipea i Subotičkog pozorišta, gostovao je na mnogim kazališnim festivalima od Atene do Mexico Cityja. Posljednjih dvadeset godina živi i radi u Kölnu (i kao novinar Deutsche Wellea). Iako je veoma uspješan u svojoj profesiji, s predrasudama se i dalje bori:

“Mislio sam kako ja moram promijeniti tu sliku o tome kako “Ne-Romi” misle da mi nemamo talent za obrazovanje i školu. Sve sam učinio da promijenim tu sliku. No unatoč tome što nisam Rom koji prosi na ulici i što se krećem u intelektualnom krugu među umjetničkim svijetom, opet osjećam tu diskriminaciju.”

“Ne možemo se promijeniti za 24 sata!”

Neđo Osman u studiju Deutsche Wellea

Neđo Osman u studiju Deutsche Wellea

Zbog svog izgleda, često u kazalištu dobija uloge razbojnika ili ubojice. To je, kaže Neđo, prikriveni vid rasizma i diskriminacije, i mnogo je opasnije od javnih napada, progona i šikaniranja kojima su Romi izloženi diljem Europe. Većina romske populacije teško se privikava na “uređene” uvjete života, i zato postoje opravdani razlozi, smatra Neđo:

“Mi smo godinama bili negdje na kraju civilizacije. Do jučer smo živjeli u kućama od kartona. Kada uzmeš jednu romsku obitelj i daš joj normalnu prostoriju za život, naravno da se ona ne može snaći, jer je do jučer živjela u kolibici. Normalno da je u šoku i mora joj se dati vremena. Ne možemo mi sebe promijeniti za 24 sata, nakon 1.000 godina kako smo živjeli.”

Karta Europe s romskim zajednicama

Gdje žive Romi u Europi?

Sporazumi ostaju mrtvo slovo na papiru

Prije pet godina utemeljena je “Prva dekada” Roma (2005.-2015.) koju je iniciralo osam država jugoistočne Europe. Predstavlja političku obvezu zemalja sudionica da na nacionalnom nivou provode programe i reforme u cilju unapređenja položaja Roma. Prioritetna područja su obrazovanje, zdravlje, zapošljavanje i stanovanje.

U 16 zemalja središnje i istočne Europe utemeljen je Fond za obrazovanje Roma, a sredstvima Fonda financirano je 30.000 romske djece i studenata. Direktor Fonda Tobias Linden:

Romska zastava

Romska zastava

“Vidne su velike promjene u odnosu nacionalnih vlada prema Romima. Do prije pet godina Rome nitko nije spominjao, a danas se o njima mnogo više govori. Problem je, međutim, taj što vlade zemalja s velikom romskom populacijom nisu učinile dovoljno da promijene same sebe. Donijeli su niz zaključaka i potpisali mnogo sporazuma, ali ih većinom ne primjenjuju u praksi.”

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednica: Marijana Ljubičić