1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Rome sve više privlači Njemačka

U Njemačkoj raste broj zahtijeva za dobivanje azila koje podnose pripadnici romske manjine iz Srbije i Makedonije. Razlog je siromaštvo i diskriminacija u domovini, ali i povećanje iznosa socijalne pomoći u Njemačkoj.

930 Srba i više od 1000 Makedonaca su ove godine u kolovozu u Njemačkoj podnijeli zahtjev za dobivanje azila. Ova se brojka time samo u odnosu broja zahtijeva podnesenih u srpnju gotovo učetverostručila – stoji u izvješću njemačkog Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice. Osobe koje su podnijele zahtjeve su u pravilu pripadnici manjine Sintija i Roma. Oni u svojim domovinama su često izloženi diskriminacijama, a djelomično su i progonjeni.

Bježe od siromaštva i bijede

Bježe od siromaštva i bijede

Ekonomski razlozi

„Njih privlači bolji zdravstveni sustav kao i mogućnost dobivanja raznih socijalnih pomoći. To se jasno može razaznati prilikom ispitivanja i saslušavanja. Oni to nimalo ne taje“, kaže predsjednik Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice, Manfred Schmidt u razgovoru za Deutsche Welle. Prema njegovom mišljenju, razlog izuzetnog porasta broja zahtijeva za dobivanje azila leži u činjenici da je u srpnju njemački Ustavni sud odlučio povećati (novčanu) pomoć svima onima koji su podnijeli ovaj zahtjev. „Od tog trenutka se broj zahtijeva počeo rapidno povećavati; mnogo više nego što je to bio slučaj proteklih godina“, objašnjava Schmidt.

Pa ipak, predsjednik spomenutog Ureda naglašava kako oni nemaju mnogo šanse za dobivanje azila u Njemačkoj. „Njihova životna situacija u zemlji porijekla je teška; oni žive u vrlo lošim životnim uvjetima. To je tako. No, s druge strane, oni nisu politički gonjeni. Time njihova situacija i razlozi zbog kojih su podnijeli zahtjev zapravo ne ispunjavaju preduvjete za dobivanje azila zacrtane u Ženevskoj konvenciji za izbjeglice, kao niti u njemačkom Zakonu za strance. Drugim riječima, udio onih koji na osnovu životnih uvjeta uspiju u Njemačkoj dobiti pravo na azil je tek možda jedan na njih tisuću“, kaže Manfred Schmidt.

Romi

No, niti u Njemačkoj ih često ne čeka bolji život

Ne očekuje ih bolja sudbina

Za razliku od Roma iz Srbije i Makedonije, pripadnici ove manjine iz Bugarske i Rumunjske u Njemačkoj se smiju nastaniti i bez podnošenja zahtijeva za azil. Ove dvije zemlje su od 2007. godine članice EU-a i samim time se njihovi državljani u zemljama članicama mogu slobodno kretati. Od tada je primjerice samo u grad Duisburg stiglo više od 5.000 bugarskih i rumunjskih Roma. Tamo su se uglavnom naselili u četvrtima Marxloh, Hochfeld i Laar. „K nama dolaze oni koji su u svojim domovinama živjeli u siromaštvu i koji su bili izloženi jakoj diskriminaciji – to se prvenstveno tiče upravo Sintija i Roma“, kaže Leyla Ozmal, povjerenica za integraciju u Duisburgu.

Međutim, kada je riječ o siromaštvu i diskriminaciji, Rome niti u Njemačkoj ne očekuje bolja sudbina. Budući da nemaju pravo na dobivanje radne dozvole, ovdje ne smiju raditi. Ono što im preostaje su samo slabo plaćeni poslovi za koje po satu dobivaju svega 3 eura kao i – put u kriminal. Mnoga njihova djeca ne idu u škole, zdravstveno osiguranje imaju tek rijetki, a budući da nemaju dovoljno novca za iznajmljivanje nekog boljeg stana, najčešće žive u ruševnim kućama.

Starosjedioci se pak vrlo često osjećaju ugroženima zbog prisutnosti novih došljaka. Često stižu pritužbe zbog otpada koje došljaci ostavljaju ispred kuća kao i zbog buke. Međutim, preopterećeni nisu samo stanovnici već i gradske vlasti. Konkretno u Duisburgu su nakon zatvaranja industrijskih pogona mnogi ostali bez posla. Od tada žive od socijalne pomoći. Samim time, državne blagajne su zapravo već desetljećima prazne. Dolaskom novih stanovnika, ova se situacija još više otežava.

Integracija nije besplatna, naprotiv

Nakon odbijanja zahtijeva za azil, Romi se moraju vratiti kući

Nakon odbijanja zahtijeva za azil, Romi se moraju vratiti kući

Međutim, situacija Roma iz Rumunjske i Bugarske mogla bi se uskoro ipak poboljšati: 1.siječnja 2014. godine i oni će dobiti zakonsko pravo dobivanja radne dozvole u Njemačkoj. Toga datuma naime ističe vremensko razdoblje ograničenja rada za državljane ovih zemalja. „Do tada moramo iskoristiti vrijeme i ove ljude pripremiti za tržište rada“, kaže Ozmal. Ona pri tome misli na tečajeve njemačkog jezika kao i uopće stjecanje kvalifikacija, odnosno, zanimanja za pripadnike romske manjine.

Međutim, problem leži u tome da novac za integraciju Roma doduše postoji, ali oni na njega imaju pravo samo ukoliko i sami izjave da su pripadnici ovog naroda. No, kako kaže Ozmil, upravo to oni često negiraju; na osnovu loših iskustva. “Stoga bi u svakom slučaju bilo bolje kada bismo sve stanovnike Europe nazivali i na njih gledali kao na Europljane, a ne na pripadnike pojedinih grupa”, smatra Ozmil.