1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Robodoc nije položio ispit

Kirurzi-roboti nanose vise stete nego koristi.

default

Kirurške operacije koje se provode uz pomoć kompjuterske tehnike, poput ugrađivanja umjetnih kukova, sve do prije nekoliko godina smatrane su operacijama budućnosti. No, u međuvremenu u Njemačkoj ima oko 200 pacijenata koji nakon takvih operacija više ne mogu normalno hodati i razmišljaju o podizanju tužbe zbog loše izvedenog operativnog zahtvata. Ursuli Navrot je prije pet godina u Essenu ugrađen umjetni kuk uz pomoć takozvanog robodoca. Bila je to jedna od prvih takvih operacija u Njemačkoj. Ona priča:

"Kuk je dobro namješten, samo što od onda više ne mogu hodati. Kada idem van, za kratke puteve moram uzeti štake, a na duže me vozi suprug u invalidskim kolicima. Moj se život u stvari odvija još samo u kolicima. Ja ne mogu nikuda otići sama, uvijek sam ovisna o tuđoj pomoći.”

Od operacije Ursula Navrot više ne može hodati budući da su joj oštećeni mišići i tetive. Na iste se poteškoće žale i stotine drugih pacijenata. Liječnici su na početku primjene ove operacijske metode vjerovali da će kompjuterski vođena pila, koja u stvari potječe iz automobilske industrije, prije svega pomoći kod postizanja veće preciznosti te time i dulje trajnosti umjetnih kukova. No, istraživanja su pokazala drugačije rezultate, upozorava ortoped iz Essena Peter Schraeder:

“Vjerovalo se da se uz pomoć robotske pile dobiva stabilnija proteza koja bolje zarasta te time ima i veću trajnost nego ona izrađena ručno. No, to nije i dokazano. Upravo suprotno, ove je godine provedena studija na leševima u kojoj je utvrđeno da stabilnost proteza izrađenih pomoću robota nije ništa veća, nego je ista kao i kod ručno izrađene proteze.”

I to sve pri znatno većem opterećenju za pacijenta jer je operacija pomoću robota opsežnija, ozračivanje duže, a veći je i rizik da bi nešto moglo krivo krenuti. Dakle, uvođenje robodoca u njemačke bolnice, koji su koštali oko pola milijuna eura po komadu, na kraju je bila pogrešna investicija, smatra dr. Schraeder:

“Nova metoda mora pokazati neki učinak. Ili je bolja za pacijenta ili je jeftinija za zajednicu. Ako se ništa od toga ne može dokazati, onda, naravno, postojanje nove metode nekako nema smisla.”

Brojne klinike opremljene robodocom, kao što je ona u Frankfurtu, prestale su ih koristiti čim su se pojavile sumnje u medicinske pogreške pri zahvatima. Druge bolnice koje su upotrebljavale sličan aparat po imenu Caspar morale su prekinuti njegovo korištenje zbog stečaja proizvođača. Dr. Schraeder, koji je surađivao na istraživanjima uporabe robodoca, ne vjeruje da će doći do njegove ponovne primjene:

“Ne vjerujem. Dakle, ako se sve sada pogleda i zna da se ova metoda još uvijek nalazi u fazi kliničkog testiranja, onda bi se trebalo suzdržavati od njezine primjene barem kada je riječ o redovitim medicinskim uslugama.”

Još nije poznato hoće li pacijenti koji se odluče na tužbu u tome dobiti potporu svog fonda za zdravstveno osiguranje. Zasada je samo izvjesno da fondovi namjeravaju objaviti ovu kritičku stručnu studiju kao upozorenje.

  • Datum 27.04.2004
  • Autor Wolfgang Buschfort
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zse
  • Datum 27.04.2004
  • Autor Wolfgang Buschfort
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zse