1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Rijetkost u Njemačkoj - stranci novinari

U Njemačkoj je tek svaki 25-ti novinar nekog stranog podrijetla. Dok neki radije biraju medicinu ili pravo, veliki je broj onih koji "rado bi, ali se ne usuđuju" odabrati upravo ovo zanimanje

default

Studenti Novinarske škole u Münchenu - uglavnom Nijemci

Nazan Eckes jedna je od rijetkih novinarki stranog podrijetla koje u Njemačkoj poznaje gotovo svatko. Karijeru je započela volonterskim poslovima na raznim televizijskim postajama, a trenutno je jedna od najpoznatijih voditeljica i reporterki privatnog programa RTL. Njezini su roditelji u Njemačku stigli iz Turske. Odrasla je dvojezično, iako, kako kaže „ njezino tursko podrijetlo za novinarsku karijeru nikada nije bilo od neke posebne važnosti“. Činjenicu da jedna od rijetkih novinara s migrantskom pozadinom, Nazan Eckes objašnjava time da se mnogi migranti jednostavno ne usuđuju odabrati upravo ovo zanimanje. „Većina je uvjerena da je novinarstvo rezervirano samo za Nijemce“, kaže Eckes i dodaje da je i njoj samoj, usprkos kvalifikacijama i dobrim ocjenama, bilo teško pronaći radno mjesto.

Deutschland Türkei Integration Türken in Duisburg Haltestelle

Usprkos tome što Turaka u Njemačkoj živi jako mnogo, novinara među njima gotovo da i nema

Stranci radije liječnici i odvjetnici

I doista, ako se pogleda sastav u njemačkim redakcijama, pogotovo u tiskovnim medijima, uočit će se da novinara stranog a pogotovo turskog podrijetkla (iako je ova skupina u Njemačkoj najbrojnija), gotovo da i nema. Prema nekim istraživanjima, udio stranaca među novinarima iznosi svega dva posto. I to usprkos činjenici da je 18 posto stanovništva stranog podrijetla. Jedna od iznimki je i Yasmin Osman, jedna od urednica „Handelsblatt“-a, čiji je otac iz Sudana, majka Nijemica. I ona kaže da je većina stranaca, ili Nijemaca sa stranim korijenima uvjerena da zbog jezika nemaju šanse opstati ili etablirati se u ovom poslu. „S druge strane, u Njemačkoj živi i puno djece iz mješanih brakova, a zašto se oni ne usuđuju odabrati ovaj posao, doista ne razumijem“, kaže Osman.

Journalisten vor dem Reichstag

Za velike redakcije, stranci gotovo da uopće ne rade

Jedan od razloga malog broja novinara stranog porijekla, neki vide u jednostavnom manjku interesa ove skupine za ovo zanimanje. „Novinarstvo kao takvo među useljenicima ne uživa ugled kao što ga imaju neka druga zvanja poput liječnika, odvjetnika, inžinjera – pa migranti koji se odluče za studij biraju najčešće upravo ova zanimanja“; kaže Erkan Arikan. On već nekoliko godina radi za ARD (prvi program njemačke javne televizije), u redakciji vijesti. U njegovom slučaju činjenica da je turskog podrijetla i da je oduvijek pratio zbivanja u islamskim zemljama, djelomično mu je pomogla da dobije posao. „Urednici su moje poznavanje islamskog svijeta procijenili kao obogaćenje, kao neku vrstu „ugodne nuspojave“ kvalifikacija koje sam imao“, priča Arikan. Prema njegovom mišljenju je doista šteta da se migranti slabo, odnosno, rijetko odlučuju za ovaj posao, a oni koji se i odluče, ostaju uglavnom u manjim, regionalnim redakcijama baveći se s temama prvenstveno vezanim za skupine zemlje porijekla – svoje ili svojih roditelja.

The Sound of Shelling - Journalistenarbeit im Krieg

I među dopisnicima gotovo da i nema novinara sa migrantskim podrijetlom

Potreba za raznovrsnošću

Međutim, posljednjih godina redaju se akcije, projekti i razne kampanje, uglavnom pokrenute i financirane od njemačke vlade, kako bi situacija promijenila i povećao broj migranata među novinarima. „Stvar je u tome da u redakcijama velikih programa, često nedostaju neka druga mišljenja ili stajališta, a to nikako nije pozitivno. Potrebna nam je raznovrsnost“, kaže Marjan Parvand, predsjednik Udruge za različitost u medijima.

S druge strane, kako navodi profesor novinarstva na Tehničkom fakultetu u Dortmundu, Horst Poettker, „njemački mediji si ne bi smjeli dozvoliti da izgube oko 20 posto potencijalnih gledatelja, čitatelja a time i eventualnih potrošača, odnosno, kupaca određenih proizvoda“.„No, kako bi pridobili upravo ove skupine, potrebno je imati prave ljude, osobe koje točno znaju koji su sadržaji od značaja a koji ne“, tvrdi Poettker. U tom smislu, on kaže da Njemačka još uvijek mora puno toga naučiti – primjerice i od Sjedinjenih Američkih Država, gdje se trenutno udio novinara sa stranim korijenima kreće oko 14 posto.

Autor: Klaudia Prevezanos / Ž.Telišman

Odg.ured: N. Kreizer

Preporuka uredništva