1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

RFID - čipovi budućnosti

Više nema praktički nijednog tehničkog proizvoda u čijoj se unutrašnjosti ne nalazi kakav mali mikro-procesor. On ima prednosti. Ali i velike nedostatke.

Mali i svemoćni čipovi?

Mali i "svemoćni" čipovi?

Oni su u atomobilima, računalima, veš-mašinama, ali i u kreditnim karticama. Mikro-čipovi sve više zamjenjuju i klasične etikete na proizvodima, jer je elektronika u stanju ponuditi puno više od obične šifre koju se očita na kasi prije plaćanja. Logistička branša puno očekuje od te takozvane RFID-tehnike. Iza nje se kriju i neki rizici: masovno tržište budućnosti moglo bi ograničiti i pravo na anonimnost potrošača.

RFID je novi-stari poznanik

Na sajmu informatike i telekomunikacija, CeBIT-u u Hannoveru pojavio se i jedan novi izlagač. I tržišni lider! Na 28000 m2 izložbenog prostora trgovački koncern Metro posjetiteljima želi predstaviti prednosti takozvanih RFID-čipova. RFID je skraćenica za «Radio-frequency-identification». Tehnika, koja je u principu stara već 40 godina, kako objašnjava Jürgen Kuri, urednik kompjutorskog časopisa c`t: «RFID ustvari nije ništa drugo nego elektronska etiketa proizvoda, koju se i u skladištu ali i u pojedinim trgovinama može koristiti za identifikaciju tih proizvoda, učitavanje cijena, ali i pružanje točnih informacija o proizvodu.»

«Sigurnosni razlozi» korištenja?

Sve to ne zvuči pretjerano uzbudljivo. No, prednost takvih čipova je da njih laser može «pročitati» i bez dodira. Znači, više nije potrebno skenirati svaki pojedini proizvod. Ubuduće će se cijele palete nekog prozvoda moći odjednom učitati. Logističkoj branši RFID donosi niz prednosti, a trgovački koncerni poput WalMarta ili Metroa su shvatili koliko su te prednosti velike. Po nekim studijama globalno RFID-tržište će već 2008. biti teško preko 7 milijardi dolara. Teško je i zamisliti njegove granice, jer svake godine se, za ilustraciju, u svijetu etiketira oko 30 milijardi paketa i paleta. RFID-čipovi nisu u stanju samo pamtiti brojke, napominje Jürgen Kuri: „Njih se već koristi u izradi elektronskih dokumenata koji imaju biometrijske podatke. Ulaznice za nogometno Svjetsko prvenstvo također koriste tu tehniku, a službeno objašnjenje glasi: iz sigurnosnih razloga. Na drugoj strani to znači da se svaku osobu, koja kupi ulaznicu ili neki proizvod u svakom trenutku može pratiti. Ukoliko se podaci ne izbrišu, potrošači u najgorem slučaju postaju „prozirni“, jer industrija raspolaže svim podacima o njima.“

Zaštita podataka je najvažnija

Firma SAP, koja svoj novac zarađuje između ostalog i razvijanjem softvera za RFID-tehniku, već je reagirala na sumnjičave i kritične glasove u javnosti: „Zbog toga smo utemeljili inicijativu koja se bavi temom privatnosti podataka pri korištenju RFID-a. Razgovaramo sa organizacijama za standardiziranje, s predstavnicima poduzeća, zaštitarima podataka, udruženjima korisnika, sa svim mogućim hakerskim organizacijama. Mi želimo biti sigurni da će zaštita privatne sfere biti tretirana na odgovarajući način,“ kaže Christoph Leßmöllmann iz SAP-a. Čak i ukoliko gospodarstvo, udruženja za zaštitu potrošača i podataka i pronađu kompromisno rješenje, ni u tom slučaju nije zajamčena savršena zaštita protiv tajnog čitanja i korištenja podataka od strane trećih osoba. Zato Jürgen Kuri iz kompjutorskog magazina c`t predlaže: «Ukoliko ti podaci budu postojali, onda će se nedozvoljeno i koristiti. Zato je ovdje važan temeljni princip zaštite podataka, a to je sprječavanje nastajanja takvih podataka. Najbolja zaštita je u tom slučaju da podaci uopće ne nastaju.»