1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

«Revolucionar ruža» na predsjedničkom ispitu

Gruzija bira novog državnog predsjednika. Favorit je trenutni državni šef, Mihail Sakašvili. Nakon nasilnog gušenja nedavnih oporbenih prosvjeda, prozapadni političar ne može očekivati apsolutnu većinu u prvom krugu.

default

Pristalica gruzijske oporbe u središtu Tbilisija

U Gruziji su davno prošla vremena u kojima je narod slavio junaka takozvane "Revolucija ruža", Mihaila Sakašvilija. U zimskim danima 2003. godine, tada 36-godišnji je političar preuzeo vlast tako da je, uz pomoć svojih pristalica, iz parlamenta protjerao Eduarda Ševardnanzea.
Georgien Wahlen Lewan Gatschetschiladse

Izazivač: oporbeni kandidat Gačečiladze

No, vrlo brzo nakon te akcije "zapadna nada" je pokazala i svoje drugo lice, lice despota. Sakašvili je zatvarao oporbene političare. Zatvarane su novine. On je po vlastitom nahođenju htio odlučivati o terminima održavanja izbora. Nezadovoljstvo naroda kulminiralo je u studenom prošle godine: deseci tisuća ljudi blokirali su parlament u Tbilisiju. Od nade do despota "Revolucionar ruža" našao se na korak do iste sudbine koju je na svojoj koži doživio Eduard Ševardnadze. No, za razliku od svog prethodnika, Sakašvili je posegnuo za primjenom sile, proglasio je izvanredno stanje, a gruzijske snage sigurnosti tukli su prosvjednike. Televizijske slike koje su nakon te akcije obišle svijet osobito su razljutile Sakašvilijeve "sponzore" u Bijeloj kući u Washingtonu.

Georgien Wahlen Mann schaut auf Werbebanner am Bus / Mikhail Saakashvili

Favorit: trenutni predsjednik Sakašvili

Nakon američkog pritiska Sakašvili je ipak pristao na održavanje novih izbora. "Zemlja se počinje pripremati na prijevremene predsjedničke izbore", izjavio je tada vlastodržac u Tbilisiju. Nakon ukidanja izvanrednog stanja svi su se građani bez ikakvog ograničenja mogli politički angažirati. Oporba se do samih današnjih izbora žalila kako je tijekom predizborne kampanje bilo "smetnji" u pripremama za izbore. Postoji opravdana bojazan da su državni i gradski službenici prisiljeni da moraju svoj glas dati Sakašviliju. Predsjednik, koji je reorganizirao gruzijske tajne službe, kontrolira i medije u zemlji. Ruski špijun u Tbilisiju? Oporba je Sakašvilija nazvala "ruskim špijunom", a predizborna je kampanja bila prljava. Najizgledniji oporbeni kandidat je trgovac vinom i milijarder Levan Gačečiladze. Gruzija želi parlamentarnu demokraciju, to je moto tog oporbenjaka. Promatrači ne očekuju da će oporbeni kandidat tim apelima privući većinu glasova oko tri milijuna Gruzijaca koji mogu izaći na birališta. Unatoč svim kritikama koje stižu na račun Sakašvilija, jedno se mora priznati: njegova je gospodarska bilanca sjajna. Stopa rasta gruzijskog gospodarstva kreće se oko 10%, u Tbilisiju i drugim gradovima ponovno se formira dugo vremena nepostojeći srednji sloj. Posvuda se grade trgovine, banke i hoteli. Kafići i restorani su puni, a na ulicama se vide i najnovije luksuzne limuzine zapadnih proizvođača. U provinciji je stanje drugačije: tamo vlada siromaštvo, u nekim regijama stopa nezaposlenosti iznosi 40%. Jaz između siromašnih i bogatih stalno raste. Prosječna mjesečna plaća u Gruziji iznosi 60 eura. Pa ipak stječe se dojam da se Gruzija kreće u dobrom (gospodarskom) smjeru. Od toga profitira i Sakašvili. Istraživanja javnog mnijenja predviđaju da će on dobiti manje glasova nego na posljednjim izborima, no vrlo je izvjesno da će on i ovaj put pobijediti. U drugom izbornom krugu. Što nakon izbora? Oporba se u slučaju Sakašvilijevog trijumfa pribojava da će se on još odlučnije i bezobzirnije obračunati sa svojim političkim protivnicima. Masovne demonstracije nakon objave Sakašvilijeve pobjede za sada se ne mogu isključiti. Gruzijski razvoj s nezadovoljstvom se prati prije svega u Moskvi. Mala Gruzija je od velike strateške važnosti. George Bush želi uključiti Gruziju u NATO, a to je i jedan od najambicioznijih vanjskopolitičkih ciljeva predsjednika Sakašvilija. Gruzijsko (eventualno) članstvo u Sjevernoatlantskom savezu Rusija naziva "neposrednom vojnom prijetnjom".

Preporuka uredništva