1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Revolucija u terapijskom kloniranju

U Njemačkoj se očito razmišlja o promjeni restriktivne politike glede kloniranja ljudskih matičnih stanica u terapijske svrhe. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" nedavno je napisao da se savezni kancelar Gerhard Schroeder namjerava zauzeti za neograničene mogućnosti kloniranja u svrhu liječenja, što je, istina, opovrgnuto. Ali, vijesti o napretku terapijskog kloniranja koje su prošlog tjedna stigle iz Južne Koreje i Velike Britanije ne mogu ostaviti ravnodušnim ni njemačke znanstvenike.

default

Vijesti je u isto vrijeme fascinantna i zastrašujuća: južnokorejski su znanstvenici po prvi su put klonirali tjelesne stanice teško bolesnih ljudi. Tim znanstvenika sa sveučilišta u Seoulu klonirao je stanice 11 pacijenata, te tako dobio matične stanice. Od njih 11, 9 pacijenata u rasponu od 2 do 56 godina su paralizirani, jedan boluje od šećerne bolesti, a jedan pati od slabosti imuno-sustava. Znanstvenici su izvukli jajne stanice donatorica i križali ih s kožnim stanicama teško oboljelih. Tako su dobili embrionalne matične stanice. Novonastale stanice imale su jednako genetsko nasljeđe kao i pacijenti i zato ih njihovo tijelo neće odbacivati. Tako će se, kada im jednom te stanice budu implantirane, njihove šanse za ozdravljenje biti znatno povećane.

Embrionalne matične stanice nisu specijalizirane i mogu se u tijelu razviti u zamjensko tkivo, koje onda preuzima funkciju od bolesnih ili odumrlih stanica.

Voditelj južnokorejskog istraživačkog tima , Woo-suk Hwang mišljenja je da će ovo otkriće znanost odvesti velik korak unaprijed, ili kako je rekao: prema danu kada će najteže neizlječive bolesti koje pogađaju čovječanstvo, kao i vrlo teške ozljede postati izlječive zahvaljujući primjeni terapeutskih matičnih stanica.

Stručnjaci ovu prekretnicu u istraživanju matičnih stanica nazivaju spektakularnom, budući da su južnokorejski znanstvenici znatno poboljšali tradicionalnu metodu kloniranja koja je bila korištena još u slučaju ovce Dolly.

Hwang i njegov partner Shin-yong Moon, ginekolog, već su pred godinu dana ušli u povijest, kloniravši prvi ljudski embrij. Tada su morali oploditi oko 250 jajnih stanica kako bi dobili jedan embrij. Njihov najnoviji uspjeh u terapeutskom kloniranju otvara vrata posve novom svijetu medicine. No, do kliničke primjene klonova, kažu, ipak će morati proći još koja godina.

Južnokorejski su znanstvenici pojasnili su kako njihove stanice zapravo nisu embriji, već se na način kojega su osmislili prenose tek stanične jezgre. Hwang i njegovi kolege djeluju vrlo ozbiljno i inzistiraju na tome da njihove metode ne bi smjele poslužiti za kloniranje cijelog čovjeka, što bi, smatraju, trebalo zabraniti zakonom.