1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Revolucija dostojanstva u Ukrajini

Ukrajinici su pobijedili autokraciju, izabrali su demokraciju i pravnu državu. No polet tog novog početka bi se mogao zaustaviti - zbog moći oligarha u vlastitoj zemlji i zbog politike Moskve, smatra Bernd Johann.

1989. je bila godina prevrata u Europi. U Njemačkoj je pao Berlinski zid. A hrabri građani od Tallinna preko Varšave pa sve do Bukurešta i Sofije su se oslobodili sovjetskog tlačenja i jarma. Četvrt stoljeća kasnije u Europi se ljudi još uvijek bore za slobodu i demokraciju. Na Euromajdanu u Ukrajini su se prije točno godinu dana građani pobunili protiv autoritarne i korumpirane vlasti. Njihov cilj je bila Ukrajina u kojoj bi vladale pravna država i demokracija. Zemlje Europske unije su mnogim tadašnjim demonstrantima služile kao uzor.

Mjesecima su stotine tisuća građana ustrajavale na Trgu nezavisnosti u Kijevu i u drugim ukrajinskim gradovima. Oni su prkosili hladnoći i sve brutalnijim napadima policije. Na kraju im je ipak uspio prevrat. Vlastodršci su kapitulirali i pobjegli u Rusiju koja je podržavala režim i do danas ove prosvjede ocjenjuje kao državni udar.

Bernd Johann

Bernd Johann

Od tada Kremlj vidi kako njegov utjecaj na Ukrajinu slabi i takav razvoj situacije doživljava kao ugrožavanje vlastite pozicije i moći. No, ljudi u Ukrajini zbivanja od prije godinu dana nazivaju "revolucijom dostojanstva", jer više nisu htjeli pristati da ih autokratski sustav vlasti ponižava i potkrada. Njihova borba, međutim, još ni izdaleka nije okončana.

Masovni prosvjedi protiv nasilnog režima

Povod za prosvjede je dao tadašnji predsjednik Viktor Janukovič. Između ostalog i na pritisak Moskve on je 21. studenog 2013. na veliko iznenađenje svih zaustavio potpisivanje sporazuma s EU-om o pridruživanju. Pritom se ništa nije dogodilo preko noći: dugo je njegova vlada o tom sporazumu pregovarala s Europskom unijom. "Mi idemo na Majdan, tko će s nama?", bio je poziv koji su razočarani građani objavljivali na socijalnim mrežama.

Vrlo brzo je iz tih prvih poziva nastao masovni pokret koji je zahvatio sve društvene slojeve. Što je s više represije državni sistem reagirao na demonstrante, to je njih bilo više i bili su odlučniji. Na tom su se protestu angažirale i neke nacionalističke i ekstremističke grupe. Ali na nedavnim izborima za predsjednika i za parlament pobijedile su ipak demokratske i reformski orijentirane snage, i to s vrlo uvjerljivom većinom. Time su Ukrajinci odbacili radikale svih boja - uključujući i antiruske. I to usred rata - i oružjem i propagandom - koji je u tijeku koji im je nametnula Rusija.

Oligarsi ponovno vuku konce

Dojmljivo su Ukrajinci iskoristili svoje pravo na samoopredjeljenje. No "revolucija dostojanstva" još nije okončana. Izbori su promjenu vlasti demokratski legitimirali, ali zahtjevi za promjenu društva još nisu realizirani. Stvarnu moć u Ukrajini još uvijek imaju oligarsi, izuzetno bogati poduzetnici koji zemlju kontroliraju već godinama. Oni su predstavljeni i u novom parlamentu. Među njima su čak i neki sporni političari iz vremena Janukoviča koji su do prije nekoliko mjeseci drakonskim zakonima pokušali ugušiti demokratski pokret.

No usprkos tome postoji nada. Ona je usmjerena prije svega na predstavnike prosvjednika s Euromajdana. Mnogima je uspjelo ući u parlament. Oni bi mogli donijeti nove vjetrove i nove ideje u politiku. Zajedno sa starim snagama moraju se izboriti za provođenje željenih reformi.

Borba za dostojanstvo još traje

Tu se prije svega radi o uspostavi neovisnog pravosuđa, demokratskoj kontroli do sada svemoćne policije i borbi protiv korupcije. Osim toga se mora spriječiti da se političke elite besramno bogate na tuđi račun kao što je to bio slučaj u prošlosti. Tek tada će se moći reći da su temeljni zahtjevi Euromajdana ispunjeni. Tek tada će ljudi u Ukrajini doista živjeti u dostojanstvu i tek će tada moći slaviti uspjeh svoje "revolucije dostojanstva".

No najveća opasnost Ukrajini i dalje prijeti iz Rusije. Na svaki način Kremlj pokušava spriječiti nastanak slobodne Ukrajine. Aneksija Krima i rat na području Donbasa destabiliziraju zemlju politički, gospodarski i vojno. S pravom Ukrajinci rusko djelovanje u njihovoj zemlji nazivaju agresijom. Četvrt stoljeća nakon okončanja sovjetskog tlačenja Istočne Europe ponovo se jedan narod u Europi bori za svoje samoopredjeljenje. Pritom se ne radi samo o zonama utjecaja, već i o dostojanstvu ljudi.

Preporuka uredništva