1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Reprogramiranje grčkog duga sve vjerojatnije

Ministri financija članica EU-a vijećaju o stanju u eurozoni i putevima za izlazak iz krize u Grčkoj. Restrukturiranje grčkog duga sve je vjerojatnije, smatra Bernd Riegert.

Tastatura i natpis komentar

Opće je poznato da polovicu gospodarske politike u stvari čini psihologija. Dokaz za tu tvrdnju upravo daju sukobljene strane u sporu oko daljnje financijske pomoći Grčkoj. Grčka vlada tvrdi da će bez narednih osam milijardi eura iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) već sada biti nelikvidna te da neće moći isplatiti mirovine i plaće zaposlenima u državnim ustanovama.

Ministri financija preostalih 16 članica eurozone (osim Grčke) sada kažu da Grčka u stvari taj novac treba tek u studenome. Svježi novac će poteći samo ako se Atena još više potrudi. Dakle, obje strane pokušavaju povećati pritisak - pri tome se čini da gospodarske činjenice više ne igraju odlučujuću ulogu.

Europska banka pod pritiskom

Najkasnije početkom ljeta bilo je poznato da Grčka ove godine neće poštivati ranije dogovorene granice državnog deficita. Zašto su financijska tržišta na nedavnu potvrdu te vijesti od strane grčkog Ministarstva financija reagirala padom indeksa na burzama, to ostaje zagonetka - ili, eto, psihologija. Francusko-belgijska banka Dexia i druge banke koje imaju grčke obveznice, našle su se pod pritiskom jer tržišta već unaprijed predviđaju što će se dogoditi.  Restrukturiranje duga Grčke, dakle djelomični oprost uz sudjelovanje vjerovnika, doći će prije ili kasnije. No, što se duže čeka, to će biti skuplje.

Restrukturiranje ili reprogramiranje duga je vjerojatno nužno već u studenome, zato se odlaže i isplata iduće tranše kredita. Na restrukturiranje se prije svega mora pripremiti vjerovnike. To su europske, ali i američke banke, kod kojih Grčka ima dugove.

Vjerovnik je u prvom redu Europska središnja banka koja je od privatnih banaka preuzela veliki dio grčkih državnih obveznica. Restrukturiranje duga će najteže pogoditi grčke banke kod kojih je država zadužena. U načelu se kod napora Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda oko spašavanja Grčke radi o tome da se spasi i podrži europski bankovni sustav.  

Banke trebaju podršku

No, već se nazire da sve europske i grčke banke neće moći biti spašene. Neke će morati biti prebačene u tzv. "Bad Bank", kao što se to već nazire kod Dexije. No, za te "Bad Banks" mora jamčiti Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), dakle europski porezni obveznik. To je moguće tek kada svih 17 članica eurozone ratificira novi ugovor o EFSF-u. To se još nije dogodilo, nedostaju Nizozemska i Slovačka. U slovačkom parlamentu se glasuje najkasnije 14. listopada. Podrška je još uvijek neizvjesna. I iz tog razloga spašavanje Grčke odjednom ima vremena do studenoga.

Politika želi dobiti na vremenu kako bi pripremila restrukturiranje duga u slučaju Grčke. No, još uvijek je neizvjesno kako će se taj korak odraziti na druge krizne države poput Španjolske i Italije i njihove banke. U svakom slučaju je jasno da ovako više ne ide. Stalne, svakih tri mjeseca ponovo inscenirane tragedije oko Grčke i kredita stvaraju veću nesigurnost kod ulagača nego što umiruju financijska tržišta. Zato je bolji tragičan kraj, dakle restrukturiranje duga, nego tragedija bez kraja, odnosno produženje kreditiranja Atene koje očito ne donosi ploda. No, budući da financijski stručnjaci ne mogu precizno predvidjeti kako će se restrukturiranje odraziti na bankovni sustav, ministri financija se dosada nisu usudili napraviti taj korak.

Nužne su odluke

Bernd Riegert

Bernd Riegert

17. listopada održava se idući sastanak na vrhu Europske unije. Tada moraju pasti odluke. Parola "Nastavite tako!" više nije dovoljna. Usporedo s naporima u Europi, vodeće središnje banke su se već pripremile za ublažavanje nove krize u bankovnom sustavu. One posuđuju europskim bankama novac kako bi zajamčile njihovu likvidnost. I skupina 20 vodećih industrijskih država i zemalja u ubrzanom razvoju želi podupirati te mjere kako bi spriječile izbijanje svjetske financijske krize. Ti koraci bi trebali umiriti financijska tržišta koja su navodno tako senzibilna. Naravno, polovicu također čini psihologija.

Autor: Bernd Riegert (ajg)

 Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva