1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Renaturalizacija područja uz Havel

Stoljetna poplava koja je 2002. pogodila istočnu Njemačku pružila je izvrsnu priliku da se donji tok rijeke Havel vrati u prirodno stanje.

Projekt koji je oduševio ministra za zaštitu okoliša J. Trittina

Projekt koji je oduševio ministra za zaštitu okoliša J. Trittina

Prije točno dvije godine, za vrijeme velike poplave u istočnoj Njemačkoj kada je vodena bujica iz Labe i njezinih pritoka prodrla u stare gradske jezgre Praga i Leipziga, na primjer, eksplozivom su probijeni nasipi na Havelu, kako bi u okolna naplavna polja otišao vodeni val koji je prijetio Brandenburgu i Donjoj Saskoj. Gradovi i naselja u tim saveznim zemljama tako su ostali pošteđeni većih šteta. Savezna vlada sada pokušava donjem toku Havela, do ušća s Labom vratiti prvotni izgled, ali ne onaj prije posljednje velike poplave, nego bi se to područje uz rijeku vratilo u prirodno stanje, kakvo je bilo prije nego što su ljudi zabetonirali njegove obale.

”Na nebu iznad sela je crni dim. Zrak miriši na zapaljenu zemlju. Na drugim mjestima nasipi se žurno nadograđuju, a ovdje ih se diže u zrak. Bili smo šokirani. Nismo mogli shvatiti da su se svi nasipi koji su trebali poslužiti našoj zaštiti, odjednom minirali.” priča Karsten Klingbeil, seljak iz mjesta Strodehnea prisjećajući se trenutka kada su pripadnici Bundeswehra 21. kolovoza 2002. eksplozivom razorili nasip. Na tom se mjestu danas više ništa ne primjećuje, no tada su njegova 850 hektara velika polja izgledala kao kada napunjena vodom iz Labe, koja je u to područje došla preko ušća Havela u Labu. Za ljude i objekte uz Labu u Donjoj Saskoj i Brandenburgu žrtvovao je svoj cijeli usjev kukuruza, žita i ostalih kultura. Zahvalili su mu odštetom od koje je morao kupiti skupu hranu za tisuću komada goveda koje također uzgaja. Dvije godine kasnije kroz njegove hranilice još uvijek prolazi dokupljeno sijeno, žito i kukuruz, jer prošle je godine udarila suša. Zalihe hrane u silosima potpuno su potrošene. Klingbeilu je strpljenje na kraju. A sada pred njegovim kućnim pragom počinje najveći njemački projekt renaturalizacije vodotoka. Nije osobito oduševljen, jer strahuje što će biti s njegovom zelenom površinom uz rječni nasip. ”Životinje hranim onim što uzgojim na poljima koja su lijevo i desno od Havela, a koja će slijedom ovoga projekta biti izložena različitim vodostajima.”

Voditelj projekta Christian Unselt iz ekološke zaklade "Nacionalna prirodna baština” jamčida ni jedan jedini hektar poljoprivrednih površina neće pretrpjeti štete renaturalizacijom donjeg toka Havela. Opisuje što će se točno u sljedećih petnaest-dvadeset godina dogoditi na dionici od Rathenowa do Havelberga: ”Cijelo područje koje bi trebalo biti uključeno u renaturalizaciju dugo je gotovo 90 kilometara. Na pojedinim će područjima ponovno biti priključeni stari rukavci. S obala će se ukloniti beton, tako da će nastati novi otoci na kojima će se moći razviti naplavna šuma. Ukupno bi to obuhvaćalo područje od 480 četvornih kilometara.”

A upravo je to plus za zaštitu od poplava. Na pojedinim će mjestima nasipi premjestiti, kako bi se dobili nova poplavna polja i navodno će to biti tamo gdje zemlju ne obrađuje ni jedan seljak. Takvih površina u rijetko naseljenom zapadnom Havellandu ima dovoljno. Christian Unseit objašnjava zašto je donji tok te rijeke toliko pogodan za vraćanje u prvobitni prirodni oblik: "Izgradnjom kanala, u donjem toku Havela plovidba brodovima izgubila je na značaju. A novim premoštavanjem kanala kod Magdeburga brodovi uopće ne moraju više ići na Havel – danas mogu izravno preko kanala ploviti od Hamburga do Berlina.

Savezni ministar za zaštitu okoliša toliko je oduševljen da je za taj projekt namjenio 20 milijuna eura – ostalih pet milijuna koliko je još potrebno uz Zakladu ”Nacionalna prirodna baština” osigurat će savezne zemlje koje taj prostor obuhvaća – Brandenburg i Saska Anhalt, jer najveći kapital tog kraja je priroda, smatra povjerenik za zaštitu okoliša okruga Stendal, Joachim Franke: ”Već sada imamo ovdje puno turista koje je privukla ta raznolikost životinjskih i biljnih vrsta – koje su privukli dabrovi, bjelorepi orlovi i gosti sa sjevera koje ovdje imamo svakog proljeća i jeseni, na desetke tisuća divljih gusaka i ždralova. To privlači puno ljudi, a može se promatrati i s vode.”

  • Datum 24.08.2004
  • Autor Maren Schibilsky/Deutschlandfunk
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zs9
  • Datum 24.08.2004
  • Autor Maren Schibilsky/Deutschlandfunk
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zs9