1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Relativno miran politicki tjedan u Berlinu

I na svojoj ovotjednoj arapskoj turneji-koja je usput u prvom redu sluzila poboljsavanju njemackih privrednih veza s regijom- kancelar Schröder nije bio postedjen unutrasnje politike. Novoobjavljena rekordna stopa nezaposlenosti je bila suvise dramaticna a da bi reakcije bile mogle cekati povratak sefa vlade.

Opozicija kao mjeru za smanjivanje nezaposlenosti unatrag izvjesnog vremena predlaze dalje dopune ionako vec socijalno ostrih vladinih reformi trzista rada- a prije svega djelovanje, odlucnije nego sto to kabinet dosad cini:

"Dakle, to je zahtjev saveznoj vladi da konacno okonca svoju nedjelotvornost, ponasanje bez da se ista cini u odnosu na ljude koji su tesko pogodjeni i koji za sebe vise ne vide nikakvu perspektivu."

"Treba uciniti sve da bi se potaklo razvoj, Politika cekanja onoga sto ce donijeti Hartz 4,politika tzv. kancelarove mirne ruke probleme uopce ne rjesava"- tako je svoj zahtjev za zajednickim djelovanjem opozicije i koalicije obrazlozilo dvoje opozicionih prvaka- sefica CDU-a Merkel i sef CSU-a Stoiber. Promptno je uslijedilo odbijanje s koalicione strane:

" To je prvo placebo jer time se nezaposlenost ne moze zaista ukloniti a s druge strane to je i torpedo protiv prava zaposlenih a u korist poslodavaca- dakle s nama ne dolazi u obzir"- odgovorio je sef SPD-a Müntefering- no kancelar Schröder ocito misli drugacije. Javnosti je danas, pomalo neuobicajen korak, u cjelosti prezentirano pismo kojim je sef vlade odgovorio opozicionom dvojcu:

Vrlo postovana gospodjo predsjedavajuca, vrlo postovani gospodine predsjedavajuci- buduci da smo, kako se nadam, jedinstveni u odnosu na cilj da ovu masovnu nezaposlenost ne zelimo prihvatiti, zajedno smo usvojili duboke reforme... zatim Schröder na dvije stranice elaborira vladino vidjenje stvarnosti, izmedju ostalog da je sada samo statistika tocnija a ne zaista povecan broj nezaposlenih, konzervativne usput opominje da u svom stilu politicke komunikacije cine upravo ono sto njemu prigovaraju- naime suvise se bave dnevnim kalkulacijama- ali na kraju i izricito istice kako rado prihvaca ponudu za ozbiljne razgovore. Unija se vec stanovito vrijeme interno bavi sastavljanjem vlastitog koncepta za izlazak iz privredne krize i smanjivanje nezaposlenosti koji bi se iduceg tjedna trebao naci i u Bundestagu. Koncept izmedju ostalog predvidja smanjivanje birokracije, vecu fleksibilnost unutar i medju raznim poduzecima i oblicima rada, smanjivanje doprinosa za nezaposlenost i labavljenje zastite od otkaza- neke od sindikalnih tekovina koje zadiru u samu programatsku sustinu socijaldemokracije. Stoga ce i unatoc Schröderova formalnog pristanka na dijalog njegovo stvarno uspostavljanje a posebno neideolosko vodjenje biti izuzetno tesko- no Schröder je dovoljno pragmatican da bi znao kako u odnosu na predstojece predizborno pozicioniranje on nikako ne treba biti taj na kojem mogucnost dijaloga propada.

Jer, vec je u prvom mandatu, 1998, crveno-zelena koalicija najavila da ce se njezini politicki uspjesi mjeriti prema uspjesima u smanjivanju stope nezaposlenosti. Samo ukoliko u kampanji 2006 bude mogao reci da je na tom planu ucinio ne samo sve ono sto je bilo u programu njegove vlade nego i usvojio prijedloge opozicije, kancelar ima sanse izbjeci porazavajuci kritiku konzervativnih stranaka Unije.

Situaciju ne olaksava ni dokumant sto ga je ovog tjedna usvojila crveno-zelena vlada- drugi nacionalni izvjestaj o siromastvu. Ono je u Njemackoj naravno relativno. Dok su u nerazvijenima i zemljama u razvoju siromasni oni koji prezivljavaju s jednim dolarom dnevno, u skladu s definicijom Evropske Unije siromasnima se racunaju oni koji raspolazu s manje od 60 % prosjecnog prihoda u zemlji, dakle s manje od 938 Eura mjesecno. No i ovdje je, po rijecima parlamentarnog sekretara u ministarstvu za socijalna pitanja, Thönnesu, jasno sto najvise ugrozava standard:

"O pitanju tko ce postati siromasan u prvom redu odlucuje cinjenica da li netko ima posao ili ne- jer o tome zavise i prihodi obitelji i pitanje kakve netko uopce u drustvu sanse ima..."

Zu 5,2 milijuna izravno ugrozenih- onih koji su statisticki bez posla nije cudo sto je broj siromasnih u porastu- unatrag cetiri godine brojka je s 12,1 porasla na 13,5 posto. Svako osmo dijete u Njemackoj zivi ispod prosjecnog socijalnog standarda, posebno su pogodjeni i samohrani roditelji i stranci. Dokument je pokranuo pravu lavinu izvjestaja i analiza, opozicija vladu optuzuje da je zakazala i na tom planu. Cinjenica da i pod crveno-zelenom vladom siromasni postaju siromasnijima a bogati bogatijima ce svakako biti temom i predstojecih

Izbornih kampanja a vlada ce se sigurno u svojoj odbrabni pozivati na cinjenicu da i s 13,5 posto siromasnih Njemacka nadmasuje prosjek Evropske Unije od 15 posto- no objavljivanje izvjestaja o siromastvu i medijski eho koji je dobio su na trenutak u fokus stavili jednu sasvim drugaciju Njemacku.

U sjeni svega toga maleno je svjetlo palo i na balkanski prostor- nakon sto su se tamo opet uzburkale vode oko sudbine drzavne zajednice Srbije i Crne Gore:

"Srbija i Crna Gora su zajedno dogovorile plan koji predvidja da se ove godine odrzei izbori za zajednicki parlament, ciji mandat istice treceg treceg. Crna Gora ima svako pravo u godini 2006 odrzati referendum o svojoj nezavisnosti, cemu se ni EU nece protiviti- ali u medjuvremenu kao i dosad vazi zajednicki doneseni Ustav...a vjerodostojnost Mila Djukanovica ce se mjeriti prema cvrstoci kojom se pridrzava dogovora..."

tako je u posebnoj izjavi za stampu na odbijanje crnogorske vlade da se suglasi s raspisivanjem zajednickih izbora u Berlinu reagirao vanjskopoliticki portparol opozicione Liberalne stranke. Zastupnik Rainer Stinner , odlican poznavalac prilika u regiji time zastupa i misljenje mnogih kolega iz parlamentarnog odbora za vanjsku politiku koji se, zauzeti obavezama u izbornom okrugu ili putovanjima, o temi nisu javno izjasnili. Misljenje da se vjerodostojnost stranih, posebno istocnoevropskih politicara mjeri pridrzavanjem potpisanog ili da se u principu dogovora treba pridrzavati, dijele svi clanovi tog odbora, bez obzira na stranacke boje dok se inace medju njima, i unutar pripadnosti istoj stranci, moze razabrati tri razlicita pogleda : jedni drze da drzavna zajednica , makar bila i krajnje labava i samo formalna, mora nastaviti postojanje sve do zajednickog ulaska u Evropsku Uniju, drugi smatraju da je ono sto se jednom razbilo tesko opet sastaviti te da je najbolje da se dva dijela razidju sto brze i naravno sto bezbolnije. Trecima- i tih nije najmanje - je zapravo svejedno- radi se o tako kompliciranim odnosima i ujedno tako siromasnim drzavama da ionako ne mogu prezivjeti bez bruxelleskog novca- a nema razlike da li se njega salje najprije u Beograd ili odmah izravno dijelom i u Podgoricu...stav u kojem mozda ima i stanovitog politickog cinizma ali koji prije svega pokazuje zamorenost dugotrajnim bavljenjem regijom koja tesko uci i zapravo i sama ne zna sto tocno- jos manje kako - hoce.

Ako se u njoj bas ne puca, svaka regiji koja se bavi samo vlastitim samosazaljenjem i internim igricama moci, pri cemu zapravo nepametno gubi vrijeme , pustajuci mnoge da je , makar i nepravedno preteknu polagano proigrava interes, gubeci simpatije i onih koji su je izricito bili spremni podrzati. U Berlinu doduse nitko nije spreman takvu politicku ocjenu izreci javno- ali i cinjenica da je od svih mnogobrojnih clanova vanjskopolitickog odbora izjavu objavio samo jedan, nije bas samo posljedica ogromne zauzetosti svih ostalih.

Korektni, pozitivno naklonjeni i jos uvijek angazirani liberalni zastupnik Stinner se jos trudi- ali ni on nije mogao odoljeti a da na kraju svoje javne reakcije malo ne podigne prst. Citat:" Ako Djukanovic kaze da je nezavisnost Crne Gore vaznija od tezenja clanstvu u Evropskoj Uniji, tada jednu s drugom povezuje krive stvari...naravno da ce Evropska Unija priznati rezultat referenduma ako bude odrzan u skladu s Ustavom ali protuustavno ishitrivanje ne koristi nikome, najmanje gradjanima Crne Gore." Kraj citata. A sto bi tek bilo da Evbropska Unija pa i Berlinizjavu uzmu ozbiljno pa oni sa svoje strane odustanu od poticanja priblizavanja i Srbije i Crne Gore Bruxellesu?

Na berlinskoj se sceni inace nastavila naravno i afera oko viza- pri cemu se nadlezni ministra Fischer i dalje brani a to cine i njegovi stranacki kolege, poput sefice zelenih Roth koja vec vidi cijelu zavjeru opozicije da srusi najpopularnijeg njemackog politicara-

"Smatram da galopirajuci zahtjevi za ostavkom vise podsjecaju na lov nego na ozbiljnu istragu i odvagivanje izmedju gresaka koje su pocinjene i uspjeha njemacke vanjske politike ciji je simbol upravo Joschka Fischer..."

O tome dakle i dalje iducih dana a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.

  • Datum 04.03.2005
  • Autor Lidija Klasic, Berlin
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZHY
  • Datum 04.03.2005
  • Autor Lidija Klasic, Berlin
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZHY