1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Rekordni novi dugovi Njemačke

Njemačka vlada je donijela odluku o novom, upravo astronomskom dugu. Berlinu će do 2013. biti potrebno 310.000.000.000 eura kako bi zbog krize pokrio troškove koje će nastati radi smanjivanja prihoda.

Kasica-prasica sa njemačkim grbom na gubici

Kasica-prasica je premalena za sve probleme: država se mora zadužiti u rekordnom iznosu.

Koliko je 310 milijardi eura? Vjerujemo da vam je taj iznos uopće teško i zamisliti. Ako ne možete isprobati, onda si zamislite slijedeće: uzmete jednu novčanicu od 100 eura i na nju uredno postavite slijedeću u istom iznosu. Pa još jednu, još jednu... Dakle, kada vaš toranj novčanica od 100 eura dostigne visinu od 325 kilometra - e onda ste blizu kraja brojanju 310 milijardi.

Mount Everest je visok nešto manje od 9 kilometara.

Kada toranj novčanica od 100 eura dostigne visinu Mount Everesta, onda treba još trideset i pet puta više od toga.

Ali njemački ministar financija Peer Steinbrück smatra da Njemačka nema drugog izbora. Usporedbe sa godinom 1996., kada se Berlin odlučio na novi dug koji je tada bio rekordan - "samo" 40 milijardi eura, nema nikakvog smisla. Jer zemlja se nalazi u najdubljoj recesiji u posljednjih 60 godina i državi ne preostaje ništa drugo nego djelovati protiv ciklusa - dakle trošiti dok nitko ne troši. A državna blagajna će biti u još gorem stanju. Tako stručnjaci upozoravaju kako kriza još nije punom snagom pogodila građane: tek na jesen, a potom i iduće godine će se povećati broj nezaposlenih i efektivno smanjiti prihodi građana. A to znači još više izdataka za njemački savezni Zavod za zapošljavanje koji je već i ove godine "poderao" državnu vreću s novcem za pomoć nezaposlenima. Slijedeće 2010. godine će biti još i gore: vlada sada predviđa izdatke u iznosu od 327,7 milijardi eura, što je osam posto više nego što je bilo planirano. Lavovski dio, 20 od tih 24 "novih" milijardi odlazi upravo Zavodu za zapošljavanje.

Njemačkoj nedostaje barem jedan godišnji prihod

Kancelarka Merkel i ministar financija Steinbrück

I kršćansko-demokratska kancelarka i socijaldemokratski ministar financija su svjesni: Njemačkoj nije išlo tako loše u posljednjih 60 godina.

Problem jest - Berlin slijedeće godine neće sakupiti ni taj iznos, nego će mu nedostajati 86 milijardi i 100 milijuna. Jer kriza će ostaviti pustoš i u državnim prihodima, dakle porezu kojeg ubire. Vlada se nada kako će slijedeća, 2010. biti najgora. Godinu kasnije bi deficit trebao biti "samo" 71 milijardi, 2012. 58,7 milijardi i 2013. 45,9 milijardi eura. Nakon toga bi Berlin opet mogao krenuti putem smanjivanja ukupnog državnog duga koji već sada iznosi jedan bilijun i 600 milijardi eura. Pri tome ne treba zaboraviti: ovo su sve samo procjene. Gospodarstvo se možda oporavi brže nego što je planirano, a možda i sporije. Pesimisti procjenjuju i kako bi dvostruko veći novi dug mogao biti u okvirima realnosti, ali i ova vlada je svjesna: to će biti problem tek vlade koja bude izabrana na izborima ovog rujna. Njen prvi posao će gotovo sigurno biti - opet raspravljati o proračunu za slijedeću godinu.

A Bruxelles?

Pojas za spasavanje oko simbola eura

I euro će se naći u ozbiljnoj oluji.

Prema svim zaključcima vlade, Njemačka ne samo da će prekršiti odredbe iz Maastrichta o stabilnosti eura, nego će upravo projuriti preko granice od 3% novog zaduženja koliko taj sporazum dozvoljava. Berlinu će biti slaba utjeha da Njemačka nipošto neće biti jedina zemlja zone eura koja će prekršiti odredbu i njemački ministar je sasvim svjestan da je samo pitanje vremena kada će Bruxelles povesti postupak protiv Berlina. Najvjerojatnije će to već biti prvih mjeseci 2010. - i Steinbrück upozorava kako će Njemačka biti prisiljena objasniti kako kani vratiti ravnotežu u svoj proračun. Drugim riječima - rezanje izdataka gdje je to uopće moguće. Zato najavljuje još teška vremena koja su pred nama. Ali danas se očito i vlada velike koalicije složila: drugog izbora nema.

Autor: A. Šubić (dpa/Reuters/AP)

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva