1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rehn o Hrvatskoj u EP-u

Tjedan dana nakon posjete Hrvatskoj i Zagrebu, te ostalim zemljama jugoistočne Europe povjerenik Olli Rehn govorio je pred članovima vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.

Rehn: Bez Mladića u Haagu predlažem prekid pregovora o SSP-u sa Srbijom

Rehn: "Bez Mladića u Haagu predlažem prekid pregovora o SSP-u sa Srbijom"

"Svrha posjeta je da zemlje i narodi zapadnog Balkana imaju konkretnu europsku perspektivu. Naša poruka koju je predsjednik Barroso naglasio u svim gradovima regije da želimo ohrabriti i potvrditi dugoročnu perspektivu članstva svake od zemalja regije onoga trenutka kada ispune stroge kriterije i ostvare napredak u pristupnom procesu. Naša poruka je primljena i prihvaćena u cijeloj regiji», rekao je Olli Rehn u četvrtak u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.

Gotovo svi europarlamentarci koji su se javili za riječ naglasili su osjetljivost u Hrvatskoj na prijedlog Komisije o stvaranju zone slobodne trgovine. Tako je izvjestitelj za Hrvatsku austrijski socijaldemokratski zastupnik Hannes Swoboda upitao je Rehna da li je s Barrosom uspio uvjeriti Hrvate da zona slobodne trgovine nije stvaranje nekakve nove Jugoslavije: “Takozvano ponovno stvaranje bivše Jugoslavije se pojavilo i kada sam čuo takvu raspravu kontaktirao sam predstavnike hrvatskih medija i upitao mogu li dati izjavu i tada sam rekao da je čisti nonsens, nitko nema namjere uspostaviti nekakvu Jugoslaviju, budimo ozbiljni oko toga. Svrha našeg prijedloga o regionalnoj zoni slobodne trgovine je potaknuti ekonomsku integraciju i trgovinu te ulaganja, jer postoji mnogo potencijala koje treba osloboditi i iskoristiti”, rekao je Rehn u ukazao na primjer nordijske zone slobodne trgovine koja postoji već gotovo 60 godina između Danske, Norveške, Švedske Finske i Islanda.

Doris Pack, predsjednica odbora za jugoistočnu Europu smatra da je zona potrebna, ali: “Za postojanje zone slobodne trgovine potrebni su proizvodi kojima se može trgovati, i bilo bi dobro da se u regiji konačno počne proizvoditi”, kaže Pack koja je ukazala na veliki problem kod proizvoda, primjerice makedonski proizvod koji ima srpske sastojke te se zbog toga ne može se prodavati na tržištu Europske Unije.

U raspravu se uključio i predsjednik vanjskopolitičkog odbora Elmar Brok: “Prijedlog iz Hrvatske u kojem se spominje CEFTA, organizacija koja već postoji i koja funkcionira, za mene zvuči vrlo razumno”.

Zastupnik Bernd Posselt izrazio je bojazan da bi se zona slobodne trgovine mogla iskoristiti za produženje termina pristupa Europskoj Uniji, a ne toliko stvaranje nekakve nove Jugoslavije. Posselt je dodao i strahove da bi se pojedina pregovaračka poglavlja Hrvatske i Turske mogla povezati. Posselt je postavio pitanje Rehnu da li je prilikom posjeta Zagrebu govorio o vremenskom planu ulsaka Hrvatske u EU.

“Želim jasno naglasiti da zona neće usporiti pregovore s Hrvatskom i bilo kojom drugom zemljom”, rekao je Rehn. Za sve zemljme regionalna suradnja je jedan od uvjeta, a Hrvatska ima vrlo dobru regionalnu suradnju. Za Rehna je važno da prijedlog sadrži karakteristike zone slobodne trgovine kojim bi se zamjenio postojeći 31 bilateralni trgovinski sporazum.

No zastupnik Bernd Posselt nije bio zadovoljan Rehnovim odgovorom: “Bio sam vrlo nezadovoljan odgovorom koji nije bio precizan. Koliko znam predsjednik Barroso je konkretno govorio o ulasku Hrvatske najvjerojatnije do 2009. godine. Osobno smatram da Hrvatska mora najkasnije 2009. godine postati članicom EU-a. Gospodin Rehn svjesno nije odgovorio na moje pitanje, a to znači da nisam siguran da li dijeli takvo mišljenje. No, mi ćemo se pobrinuti da podrži liniju predsjednika Europske komisije i Europskog parlamenta”, kazao je demokršćanski zastupnik Posselt.

Elmar Brok, predsjednik vanjskopolitičkog odbora, o pitanju da li zemlje zapadnog Balkana žele pristupiti zoni slobodne trgovine je rekao: “Za zemlje zapadnog Balkana koje već imaju status kandidata i europsku perspektivu nakon Soluna, u potpunosti je slobodna odluka zemalja da li se žele priključiti tom projektu i da li je to dobro za njih. Na primjer, za Hrvatsku je to manje značajno, jer ona već pregovara o članstvu, ali bi imalo više važnosti za Albaniju koja će trebati čekati još čitav niz godina do članstva”, smatra Elmar Brok koji ima veliko razumijevanje za stajalište hrvatskog premijera Sanadera oko tog pitanja.

Povjerenik Rehn je na kraju branio prošlogodišnji pristup i oštrinu prema Hrvatskoj: “Europska Unija ima “soft-power”, imamo svoje instrumente koji su često puta oštriji od bilo kakve palice ili mača pa stoga moramo koristiti naš “soft-power”. Bez korištenja uvjetovanosti i postavljanja jasnih uvjeta general Gotovina ne bi se našao na kraju u Haagu, a novelist Orhan Pamuk ne bi bio slobodan čovjek i u situaciji da slobodno izražava svoje mišljenje”.