1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Rehabilitacija Hrvatice koja je koračala ispred svog vremena

Za života je često bila izložena podsmjehu i poniženju, no način na koji ju je sredina prihvaćala samo je osnažio nastojanja Marije Jurić Zagorke da promijeni to društvo. Sada će konačno dobiti svoj memorijalni centar.

Književnica u profilu - kip Marije Jurić-Zagorke

Književnica u profilu - kip Marije Jurić-Zagorke

2007. godine nizom akcija obilježena je 50. godišnjica smrti Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske profesionalne novinarke i jedne od najčitanijih spisateljica svih vremena, te - što je možda još važnije – angažirane aktivistice za prava žena te hrvatsko nacionalno pitanje, a vrhunac svojevrsne Zagorkine rehabilitacije nedavni je otkup njezina zagrebačkog stana u kojem će biti uređena memorijalna zbirka te kulturni centar.

Zagorkin stan nalazi se na zagrebačkoj tržnici Dolac

Zagorkin stan nalazi se na zagrebačkoj tržnici Dolac

Grad otkupio stan

Zadnji dan prošle godine zagrebačke gradske vlasti iskoristile su da građane razvesele dobrom viješću (a možda i da uoči početka izborne godine "upecaju" i poneki glas) - za 450 tisuća eura Grad je, naime, otkupio stan na adresi Dolac 8 – u kući uz središnju gradsku tržnicu – u kojem je Zagorka živjela i stvarala. Jedna od pokretačica cijele akcije je Slavica Jakobović Fribec, koja je zbog svojih aktivnosti na organizaciji Zagorkinih dana i drugih aktivnosti kojima je javnost podsjetila na važnost njezina djelovanja 2007. proglašena i Zagrepčankom godine. „Zagreb je Zagorkin dom, a u njezinom zagrebačkom domu susretat će se sve generacije,“ kaže Jakobović Fribec ističući da je Zagorka velika inspiracija mnogima, te da ne živi samo u jeziku, nego i među ljudima.

Zbog hrabrosti u prisilni brak i zatvor

Prisjećajući se Zagorkinog aktivističkog djelovanja Jakobović Fribec vraća se u njezinu najraniju mladosti kada je u dvanaestoj godini izazvala politički incident pozvavši bana Hedervaryja da brani Hrvate od Mađara, a u 17. je godini napisala tekst o Matiji Gupcu i zbog tog patriotskog teksta je bila kasnije kažnjena prisilnim brakom s Mađarom ne bi li ju se odnarodilo. „1903. Zagorka je zbog nacionalne angažiranosti dospjela i u zatvor gdje piše dramu Evica Gupčeva u rodnom ključu, dakle u ženskom ključu,“ kaže profesorica Jakobović Fribec ističući Zagorkinu borbu za prava žena.

Zaštitni znak Zagreba - spomenik Mariji Jurić-Zagorki u Tkalčićevoj ulici

Zaštitni znak Zagreba - spomenik Mariji Jurić-Zagorki u Tkalčićevoj ulici

Omalovažavana sa svih strana

Upravo bi spomenuta nastojanja, ali i likovi koje je stvorila trebali zaživjeti u njezinu stanu, o kojem će brigu voditi Muzej grada Zagreba, čiji ravnatelj Vinko Ivić poziva sve koji posjeduju građu vezanu za Zagorku da se pridruže uređenju njezina doma, te napominje da je ta hrabra žena, novinarka i književnica zaslužila da joj se oduži na takav način: „To biti njezina konačna i definitivna rehabilitacija. Bila je napadana i od lijevih i od desnih, i Matoš i krug oko Krleže su ju omalovažavali, međutim iznijela je pobjedu, podržala ju je publika, čitatelji,“ kaže Ivić.

Ekipa iz Muzeja grada Zagreba još nije koncipirala uređenje Zagorkina doma, no u osmišljavanje, obećava Ivić, kreću već s prvim danima nove godine. U svakom slučaju, okosnica će biti Zagorkina ostavština koju će darovati donedavni vlasnik stana Željko Car, u čijem su vlasništvu Zagorkin pisaći stol, pisaća mašina, stolac te mnogi rukopisi.

Uz muzejski postav, u Zagorkinom će se domu naći prostora i za živu kulturološku aktivnost, nada se Sandra Prlenda iz Centra za ženske studije, koja priželjkuje da ondje zaživi okupljalište mladih intelektualaca i istraživača, koju bi u tom autentičnom prostoru mogli otvarati nova pitanja o Zagorki, ali i temama kojima se ona bavila.

Kao lijepi dodatak otvorenju Zagorkina doma, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sugerirao je i da se jedna od knjižara koje se nalaze na glavnom gradskom trgu nazove Zagorkinim imenom.