1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Regionalna konferencija "Zagreb, Sarajevo, Beograd - prema Europi"

Vid Mesaric21. siječnja 2004
https://p.dw.com/p/9ZKR
U Zagrebu je prošlog petka održana jednodnevna regionalna konferencija «Zagreb, Sarajevo, Beograd - prema Europi». Tema susreta, koji je okupio predstavnike državnih i gradskih vlasti, te nevladina sektora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore bila je suradnja glavnih gradova i tolerancija medu ljudima i narodima u «daytonskom trokutu». Tijekom susreta sve strane izrazile su spremnost na suradnju koja bi trebala biti artikulirana sporazumom gradskih vlasti cije se donošenje ocekuje za dva mjeseca. Žele li zemlje u regiji i dalje napredovati u procesu približavanja Europskoj uniji potrebno je još više raditi na unapredenju tolerancije i suradnje u, kako su ga organizatori skupa nazvali, «daytonskom trokutu». S tim ciljem su, Centar za regionalizam iz Novog Sada te Gradanski odbor za ljudska prava iz Zagreba, uz potporu njemacke Zaklade Konrad Adenauer, inicirali sastanak koji je, medu ostalim, zamišljen i kao prvi korak u pristupanju sporazumu o suradnji predstavnika gradova i civilnih organizacija Zagreba, Sarajeva i Beograda. Zoran Pusic, predsjednik zagrebackog Gradanskog odbora za ljudska prava naglasio je da je osnovni cilj ovakvoga susreta stvaranje atmosfere u kojoj ce ljudi moci dotaknuti neka pitanja koja su donedavno bila tabu tema. Uspije li sporazum proci kroz gradske skupštine, Zagreb, Sarajevo i Beograd postat ce treca mreža gradova u regiji i to zasigurno najvažnija buduci da se radi o gospodarskim i kulturnim centrima. Da ovaj projekt ima buducnost ukazuje podatak da su slicni sporazumi vec doneseni izmedu Osijeka, Tuzle i Novoga Sada, a osobito važnom mrežom Pusic drži i onu izmedu Dubrovnika, Budve i Trebinja koja je rezultirala sasvim konkretnim rješavanje problema zajednice kao što je odvoz smeca, snabdijevanje vodom ili zajednicke vatrogasne akcije. Ali o tome su odlucili gradonacelnici ili župani tih podrucja, koji su se tom prilikom zapravo prvi put sastali, kaže Pusic.
A što o buducem sporazumu kažu prve dame ukljucenih gradova? Predsjednica zagrebacke gradske skupštine Morana Palikovic Gruden: "Posebno mislim da je to važno za suradnju medu nevladinim organizacijama. Ja sam 10 godina radila u ženskim organizacijama i znam koliko je, zbog razmjene iskustava i projekata, nužna takva suradnja. Mislim da je taj civilni sektor vrlo važan, i da je bitno da on ima slobodan prostor suradnje."

Palikovic Gruden porucila je i da nikada ne odbija razgovarati o inicijativama za toleranciju, a kada se u obzir uzmu i želje te strategije za ulazak u Europsku uniju, onda je to i nužnost. S njom se slaže i sarajevska kolegica Mira Winterhalter koja je ustvrdila da je u njezinom gradu multietnicnost ljudima jednostavno u genima pa istraživanja pokazuju da gradani ovakve inicijative redovito ocjenjuju pozitivno. Gradonacelnica Beograda Radmila Hrustanovic moguce primjene sporazuma prije svega vidi u razmjenama kulturnih i socijalnih programa: "On se tice tih svakodnevnih tema koje su važne za pristojan život gradana. Od toga kako organizirati školstvo i zdravstvo do toga kako poboljšati informiranost gradana. Ocekujem da ce se u sve tri gradske skupštine usvojiti ovi sporazumi i da ce oni samo poboljšati komunikaciju izmedu nas."

Na konferenciji je sudjelovala i Danica Stefanovic iz novosadske nevladine organizacije «Panonija» koja sustavno djeluje na uspostavljanje mreže obrazovanja za toleranciju koja je najviše usmjerena na rad s djecom i sa mladima . Danica Stefanovic istice: "Radimo i za starije, ali najvecu cemo pažnju posvetiti tome da vidimo što možemo zajednicki uciniti. Mi smo u Vojvodini vec krenuli s tim, jer je upravo u toku reforma obrazovanja, pokušavamo uvesti pojam tolerancije u okvir školskog programa prema interesu škola i moram reci da smo imali dosta uspjeha."

Za Zorana Pusica ovakav sastanak osobito je znacajan jer je vrijeme da zemlje u regiji preuzmu inicijativu za medusobnu suradnju, umjesto da upute vjecno dolaze od velikih zemalja: "Ja mislim da je to nešto što bi Europska unija itekako pozdravila - da jedanput inicijativa za suradnju i rješavanje konkretnih pitanja dolazi odavde."

Da Hrvatska ozbiljno prihvaca ovakve projekte ukazuje i sudjelovanje hrvatskog predsjednika Mesica na prijemu uoci konferencije, te izaslanika premijera Sanadera Hidajeta Bišcevica - državnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova - na otvorenju sastanka. No, valja spomenuti da je sjenu na ovaj projekt bacio medijski istup zagrebackih vijecnika krajnje desne politicke orijentacije koji su, zbog, previdom organizatora, netocnog navodenja zagrebacke skupština kao suorganizatora zatražili smjenu predsjednice skupštine Palikovic Gruden koja je, navodno, na svoju ruku, dala svoju suglasnost za takav navod. Stoga ce tek nadolazeci mjeseci pokazati hoce li takva inicijativa doista i zaživjeti.