1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Regija bez zelene političke opcije

Premda postoje snažne "zelene" nevladine organizacije, u Hrvatskoj, kao ni regiji, nema nijedne imalo relevantne zelene političke stranke. To nastoji promijeniti Zelena Akademija koju organizira zaklada Heinrich Böll.

Vedran Horvat

Horvat: "Stvoriti platformu za razgovor"

Na Visu je u nedjelju (2.9.) završena Zelena Akademija, koja se održala treću godinu zaredom. To je manifestacija u organizaciji hrvatske podružnice njemačke zaklade Heinrich Böll. Ideja ovog petodnevnog programa političkog obrazovanja je - kako je kazao voditelj ureda Zaklade u Hrvatskoj Vedran Horvat - stvoriti platformu za razgovor i umrežavanje aktera na javnoj sceni bliskih vrijednostima zelene politike te onih bliskih novoj ljevici. Akademija bi, smatraju organizatori, trebala pripomoći stvaranju nove političke opcije za građane koji ne osjećaju da etablirane političke stranke zastupaju njihove vrijednosti.

"Solidna razina političke neozbiljnosti"

"Zelene su udruge u Hrvatskoj kroz pritisak na institucije u niz navrata postigle ozbiljan utjecaj. Možda je najbolji primjer Zakon o golfu. Riječ je o jednom od samo nekoliko zakona koji je ukinut tijekom mandata premijerke Jadranke Kosor, i to zahvaljujući našem djelovanju. To nije mala stvar. I sada, tijekom rasprave o projektu hidroelektrane Ombla, ekološke su se udruge nametnule kao ravnopravan partner", govori donedavni predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević. Međutim, kako objasniti paradoks da su unatoč jakim udrugama stranke koje bi navodno trebale na političkoj razini provoditi takve ideje, kao što je Zelena lista, potpuno nebitne. Gotovo da se može reći da je riječ o strankama koje osim internetske stranice i malog broja članova nemaju ništa drugo.

Sudionici Zelene akademije

Sudionici su razmijenili iskustva

"Zelene su stranke sudjelovale na prvim izborima 1990. te - pod raznim imenima - na svim izborima od tada, i to neuspješno. Svima njima zajednička odlika je solidna razina političke neozbiljnosti. Prostor za zelenu politiku u Hrvatskoj sigurno postoji, ali ni jedna stranka koja u nazivu ima riječ "zeleno" ne može uspjeti zato što je taj pojam dosadašnjim radom dezavuiran. S druge strane, taj su prostor prilično uspješne zauzele nevladine organizacije", kaže dobar poznavatelj zelene scene i nevladinog sektora u Hrvatskoj, novinar Novog lista Tihomir Ponoš.

Treći je problem, dodaje, što niti jedna velika etablirana stranka do sada nije artikulirala ozbiljnu zelenu politiku. "Kao što znamo iz slučaja Danske od prije nekoliko desetljeća i tadašnjih tamošnjih socijaldemokrata, zelenu politiku i te kako je moguće provoditi i u okviru klasično ideološki određenih velikih stranaka", napominje Ponoš.

Korištenje pojma "zeleni" kao etikete

Situacija u Srbiji je, smatra Paola Petrić iz tamošnje podružnice Heinricha Bölla, još lošija. Po njenom mišljenju, manifestacije kao što je Zelena akademija ili Subversive film festival tamo su nezamislive. Što se političkih stranaka tiče, službeno postoje dvije nominalno zelene partije, Zeleni Srbije te Zelena ekološka partija - Zeleni. Međutim, u programima iznose stavove koji se direktno kose s načelima zelene orijentacije. Na primjer, zalažu se za zabranu abortusa.

Paola Petrić

Petrić: "Situacija u Srbiji je još lošija"

"Zeleni Srbije su u stvari stranka sastavljena od recikliranih članova drugih stranaka, uglavnom populista, a ima i nacionalista. Oni su shvatili da je "zeleno" u Srbiji prazno, nezauzeto polje te koriste tu etiketu bez ikakvih suštinski novih ideja, nego i dalje vode politiku kakva je uobičajena u našoj regiji. Sami sebe doživljavaju tek kao satelite velikih stranaka s kojima ulaze u koalicije. Ne govore neugodne istine koje je nužno reći, niti mogu mobilizirati ljude", objašnjava Paola Petrić. Veliki je problem, dodaje, činjenica da su politički i civilni akteri na javnoj sceni prisutni unazad dvadeset godina te je jako malo novih lica. Većina njih politički se već oprobala u nekoj opciji, a uz to su ostali zatočeni u diskursu devedesetih.

"Za razliku od Hrvatske, ne postoji ni jedna udruga koja bi mogla biti jezgro jedne nove alternativne političke opcije. Zaklada zato pokušava kroz seminare i radionice umrežiti te osnažiti mlade ljude i udruženja koji bi u budućnosti mogli biti akteri. Plan je da se uskoro napravi barem "mini" Zelena Akademija", ističe.

Odsustvo razlikovne vrijednosti

Najpoznatiji njemački zeleni Joschka Fischer prisegnuo je na dužnost pokrajinskog ministra za zaštitu okoliša 1985. u - tenisicama

Najpoznatiji njemački "zeleni" Joschka Fischer preuzeo je 1985. dužnost pokrajinskog ministra za okoliš u - tenisicama

Bolje nije ni u drugim zemljama regije. "Zelenim strankama na čitavom području bivše Jugoslavije najveći je problem što nemaju razlikovnu vrijednost u odnosu na ostale političke stranke, niti predstavljaju pravu zelenu politiku i njene vrijednosti. Uslijed toga ne mogu prijeći prag na izborima. U Hrvatskoj na dijelu akademske, javne i kulturne scene postoji značajna potpora takvim idejama, ali stranke iz navedenih razloga do sada nisu uspjele privući građane", kaže voditelj ureda Zaklade u Hrvatskoj Vedran Horvat za DW. U Sloveniji postoji pridružena članica Europske stranke zelenih, Slovenska stranka mladih, koja je, objašnjava, devedesetih imala velikog uspjeha i nekoliko mjesta u parlamentu, međutim danas ta stranka više nije politički faktor. U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko strančica koje su još irelevantnije, a donekle se izdvaja Naša stranka, koja zastupa određene elemente bliske zelenoj politici, između ostalog i nadilaženje etničkih podjela. U Makedoniji postoji stranka DOM, također članica Europske stranke zelenih, ali njen je problem, smatra naš sugovornik, što ne uključuje jednako makedonske i albanske građane, odnosno favorizira većinsko stanovništvo te bi trebala unutar sebe još na tome raditi.

Jedna od najvažnijih zelenih stranaka u Europi, njemački Savez '90/Zeleni, proizašla je iz novih - feminističkih, antiratnih, zelenih, antinuklearnih i ostalih - društvenih pokreta te dijela radikalne ljevice. Danas je to etablirana stranka koja je kao koalicijski partner sudjelovala u vladama na svim državnim razinama.

"Nadam se da ćemo uskoro u Srbiji moći organizirati barem "mini" Zelenu Akademiju, a kroz pet-šest godina stvoriti ono što svi čekamo - novu političku opciju", ističe Petrić.

Preporuka uredništva