1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Reforme i pomirba - u drugoj turi?

Dva kontroverzna ministra i svjetonazorski suprotstavljeni prosvjedi, sažetak je to prva dva tjedna Oreškovićeve vlade. Dok desni dio javnosti traži lustraciju, velik dio građana se protivi novom ideološkom inženjeringu.

Ministar branitelja Mijo Crnoja na funkciji je bio tek 6 dana tijekom kojih su mediji objavili niz neugodnih situacija u kojima se našao; od prijave boravišta na nepostojećoj adresi do sumnji da nije namjenski potrošio kredit koji je dobio kao branitelj. Šef HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko za sve je optužio medije koji su, kaže, izveli harangu na ministra.

A onda se je krenulo prema medijima. Novi HDZ-ov ministar kulture (i medija) Zlatko Hasanbegović neizravno je najavio ukidanje sufinanciranja neprofitnih medijima koji su do sada bili kritični prema svakoj vlasti, a upravo ih je država počela sustavno financirati za vrijeme bivše HDZ-ove vlade putem Zaklade za razvoj civilnoga društva. Tadašnja je namjera bila jačanje kritičkih kapaciteta društva, neophodnih na putu prema EU. Iako pojedini privatni mediji od države godišnje dobivaju novca koliko svi neprofitni mediji zajedno, stvorena je slika kako je riječ o „uhljebima i agitpropovcima“, a ministar je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije, objašnjavajući da su oni završili svoj posao. Iz same definicije Povjerenstva vidljivo je da njihov posao praćenja trošenja već dodijeljenih potpora u prošloj godini u ukupnoj vrijednosti od oko 3 milijuna kuna nije završen.

Radikalizacija je oživila HDZ

Dio društva koji je žestoko napadao neprofitne medije, samo par dana prije ustao je u obranu komercijalne lokalne Z1 televizije kojoj je Vijeće Agencije za elektroničke medije (VEM) na tri dana ukinulo emitiranje zbog govora mržnje. Nije uvažena činjenica da je to najblaža moguća kazna, jer bi druga bila trajno oduzimanje koncesije, kao ni to da je u proteke dvije godine ista ta Agencija u istu tu televiziju usmjerila više od 1,6 milijuna kuna javnog novca. U organizaciji zagrebačke HVIDR-e okupljeno je pet tisuća prosvjednika koji su izvikujući ustaški pozdrav „za dom spremni“ došli pred Agenciju i njenoj šefici, uglednoj novinarki Mirjani Rakić, ranije prozivanoj zbog pripadanja srpskoj nacionalnoj manjini, uručili šubaru s kokardom. Potaknulo je to kontra-reakciju pa je održan mirni prosvjed na Markovu trgu gdje je tisuću okupljenih sebe nazivalo izdajnicima po mjerilima aktualne vlasti.

Dragan Bagić

Dragan Bagić

Sociolog Dragan Bagić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle kaže da svjetonazorski ratovi nisu ojačali, već da su dobili drugu dinamiku nakon dolaska nove vlasti koja je i ranije najavila poteze u smjeru provođenja radikalnijeg političkog svjetonazora. Iako će mnogi reći da je podjele pokrenuo bivši premijer Zoran Milanović (SDP) isticanjem parole „ili mi ili oni“, ovaj sociolog misli da je ta parola posljedica poticaja koji je došao s desna. „Nakon ozbiljnih optužbi za korupciju i poraza 2011. godine, HDZ se našao u vrlo teškoj poziciji. Stranka je bila pred zidom. Izlaz su našli u političkoj i svjetonazorskoj radikalizaciji. To je bila najefikasnija strategija kako bi se maknuo fokus s korupcije i rasplamsavanja ekonomske krize od 2009. do 2011. godine. A kad se takve stvari izvuku iz margina društva i pokrenu, onda dobiju vlastitu dinamiku i život“, objašnjava Bagić.

Ministar naivac i ministar s misijom

U slučaju šestodnevnog ministra Crnoje, Bagić kaže da je Milanovićeva vlada izmijenila regulativu pa budući ministri ne prolaze sigurnosnu provjeru. „To je u sivoj zoni. On jest počinio prekršaje, tu nema spora. Ali mislim da to nije krupni kriminal kojega bi sigurnosna provjera utvrdila. Vlada je formirana u mukotrpnom procesu. Za sve se je pozicije vrtio jako velik broj ljudi. Trebalo je uskladiti vrlo raznolike interese pa mi nije nevjerojatno da se ovakav propust dogodio.“ Da je riječ o propustu političke naravi, naš sugovornik vidi u reakciji samog Crnoje. „On nije bio dorastao situaciji u kojoj se našao. I da se ovo nije dogodilo, vjerojatno bi upao u probleme kasnije i to zbog svojih kapaciteta za tu funkciju.“

Bagićeva hipoteza za slučaj ministra kulture Hasanbegovića jest da je na poziciju došao s misijom koja je vezana za medije. Objašnjava to ponašanjem HDZ-a u protekle tri godine i izjavama Karamarka nakon izbora „On je za relativni neuspjeh HDZ-a na izborima krivio medije. U desnom krilu političkog spektra postoji nezadovoljstvo općom medijskom situacijom, jer oni, u dobrom dijelu, ne prihvaćaju kritički odnos medija prema sebi pa to interpretiraju infiltracijom ljevičara u medije. Mislim da postoji ta poluskrivena agenda da se probaju dugoročno promijeniti medijska slika i civilno društvo koje se smatra antihrvatskim. Dio vlasti želi oslabiti taj dio liberalne javnosti. Pitanje je koliko će uspjeti s obzirom na otpor iz tih struktura. Najavljuju svoje ambicije, ali nisam siguran da će dobiti manevarski prostor unutar same vrlo heterogene vlasti.“

„Pravi konzervativci su gospoda“

Leksikograf i esejist Velimir Visković ističe da je ministar nepoznat čovjek među kulturnjacima, neviđen na kulturnim događanjima, a problematičnim su se pokazali i njegovi stavovi o Drugom svjetskom ratu i antifašizmu koji se mogu svrstati u historiografski revizionizam. „Očekivao sam ministra s desnim stavovima, ali ovo se ne bi moglo dogoditi za Tuđmanovog života, a pogotovo Sanaderove vladavine. Karamarko je postavio čovjeka koji će općenito promijeniti kulturnu paradigmu, uzeti neprofitnim medijima i financirati one koji zagovaraju desne ili umjereno konzervativne ideje.“ Visković naglašava kako se u Hrvatskoj sve više izbjegava riječ „desnica“ i zamjenjuje ju se s „konzervativci“. „Pravi konzervativci su u svijetu gospoda. To ne možete reći za onih pet tisuća ljudi koji su se prije par dana valjali ulicom prema Agenciji“, komentira za DW.

Ministar kulture, nastavlja naš sugovornik, mora imati i određenu dozu profesionalnog autoriteta. „Izabran je čovjek koji po temeljnoj formaciji pokriva izuzetno mali segment kulture – to su muzeji i arhivi. A gdje su ostatak kulture i mediji?“ pita se Visković koji očekuje nastavak prosvjeda protiv Hasanbegovića. Kaže, neprofitni mediji su zapošljavali etablirana novinarska imena, a država je kroz sufinanciranje pokušala pomoći opstanku novinarske kvalitete. „Ministar namjerava provesti neku vrstu konzervativne revolucije gdje će cijelom društvu nametnuti svoje vrijednosti i izbrisati drugu stranu vrlo polariziranog društva i kulturne scene. S obzirom na njegovu nedovoljnu opremljenost i poznavanje cijele kulturne scene, bojim se da čak ni „njegov“ dio kulturne scene neće biti zadovoljan.“

Iako za sebe kaže da je liberalnih i lijevih svjetonazora, Visković tvrdi da je puno bolje surađivao s HDZ-ovim ministrima Biškupićem i Mesićem u usporedbi s SDP-ovim ministrima kulture. „Ti ljudi su bili svjesni da je raznolikost bogatstvo hrvatske kulture. A to se ne može postići financiranjem jednog dijela političkog i estetskog spektra. Treba u različitim dijelovima spektra znati izdvojiti što je kvalitetno. Figurativno, hoćemo li iz hrvatske kulture izbaciti sve krleže i murtiće, a s druge ćemo strane forsirati budake?“ Visković odbacuje tezu da je dobro što je sam ministar došao izvan kulturnih krugova pa nije klijentelistički povezan i može uvoditi red. „Ivu Banca koji to tvrdi, poslao bih kirurgu koji ne zna ništa o medicini.“

Promašena teza o islamofobiji

Tezu lansiranu iz konzervativnih krugova da je otpor prema ministru Hasanbegoviću uvjetovan islamofobijom, sociolog Bagić ne vidi smislenom. „Nisam nigdje vidio znakove islamofobije niti da je itko spominjao njegovu vjeru ili stavove o islamu, bilo bi dobro da je gospođa Željka Markić takvu izjavu argumentirala. Iz čega izvodi tu tezu? Gdje su dokazi za nju?“

Istovremeno iz HSLS-a, dijela Domoljubne koalicije, dolaze izjave kako je riječ tek o „prvoj turi ministara“ pa se postavlja pitanje, ako je to istina, je li Hasanbegović ministar s kratkim rokom trajanja? „Karamarko je obećavao neku vrstu ideološkog rata. Mislim da je ovdje riječ o nekoj vrsti eksperimentalnog ministra kako bi se vidjelo do kuda može doći u desnoj revoluciji koju je najavljivao; od lustracije do toga da svatko neće smjeti govoriti što hoće. Najavilo se uvođenje delikta mišljenja“, odgovara Visković. „Po mom iskustvu i poznavanju kulturne scene, mislim da to neće proći. Odluke novog ministra će biti pod posebnom pozornošću i bit će oko njih konflikata na kulturnoj sceni koji mogu biti i konstruktivni. Ali bojim se da će ove polemike biti neproduktivne i da će voditi općenitom zaoštravanju situacije u društvu.“

Božo Petrov, Tomislav Karamarko i Tihomir Orešković u Saboru

Božo Petrov, Tomislav Karamarko i Tihomir Orešković (s lijeva na desno) u Saboru

A što je s pomirbom?

Navode kako građani nisu glasovali za ovakvu vlast sociolog Bagić odbacuje. „Ishod izbora je legalan i legitiman u kontekstu izbornog i političkog sustava. Postizborno sklapanje većine jest legitiman i nužan mehanizam vlasti. Dovoditi to u pitanje je besmislica, ako prihvaćate ovakav sustav i izborni model.“

Premijer, kaže Bagić, misli da se ne treba miješati u društvene procese, no to je pogrešno. Isto vrijedi i za potpredsjednika Vlade Božu Petrova. „Ako se nastave svjetonazorski sukobi, u ovoj će atmosferi biti će nemoguće provoditi ekonomske i druge reforme. U njihovom je interesu da smire strasti i da ove teme maknu na margine. Bilo koja reforme nosi političke troškove i traži saveznike i u civilnom društvu i u medijima. Ako te potencijalne saveznike koji bi vas podržali primjerice u reformi lokalne samouprave izgubite na svjetonazorskim temama, onda ćete ju teško provesti.“

Uz to, kaže Bagić, treba na umu imati i kontekst HDZ-ovih unutarstranačkih izbora. „Dugoročno funkcioniranje ove vlasti će biti poznati tek nakon što se provedu ti izbori. Potpredsjednik Vlade Karamarko se nastavlja ponašati opozicijski upravo zbog tih izbora.“

Pasivnost predsjednice Grabar Kitarović sociolog Bagić ne smatra nužno lošom. „Ovo sve za sada nije alarmantno, ali su naznake potencijalne bure u budućnosti. Možda još nije nužno došlo za političku akciju s vrha. Ali moram naglasiti da kod predsjednice i dijela HDZ-ovih dužnosnika ima dosta retorike o zajedništvu, ali bez pokrića. Ni predsjednica nije djelima pokazala da joj je doista stalo do smanjivanje društvenih sukoba. U njenom kabinetu nema niti jedne osobe koja bi imala identitet koji dolazi s centra ili ljevice. Već na toj razini, riječ je samo o govoru, ali ne i o djelima“, zaključuje Bagić.