1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Referendum koji odlučuje o budućosti Turske

Turski parlament je usvojio sporne ustavne reforme. Sljedeći korak je referendum na kojemu građani odlučuju. Ali na temelju čega?

Dok su oči svijeta bile uprte u SAD i inauguraciju novog predsjednika, na drugoj strani Atlantika su se događale velike stvari. Turski parlament je usvojio sporne ustavne reforme. Zahvaljujući koaliciji vladajućeg AKP-a i nacionalističkog MHP-a je u drugom čitanju prikupljen dovoljan broj glasova da bi se utabala staza posljednjem koraku reformi - referendumu.

Vlada odbija priznati da se radi o glasanju koje neće utjecati na državni poredak. Ali, upravo to je slučaj. Ustavne promjene jednoj osobi daju sve ovlasti, a da za njih ne mora uopće odgovarati. Predsjednička funkcija u turskom stilu, kako to rado predstavlja AKP, bit će loše funkionirajuća struktura koja ukida i posljednji demokratski instrument.

Skriveno u javnosti

Za drugo čitanje u Parlamentu su bila potrebna manje od dva tjedna. U javnosti se vrlo malo raspravlja o ekstremno tehnokratskim i dalekosežnim promjenama. Osim nekoliko populističkih izjava, građani skoro da nisu dobili nikakve informacije o čemu raspravlja parlament i kako bi to moglo dugoročno utjecati na njihovu svakodnevicu.

S obzirom da su ustavne promjene došle na dnevni red Parlamenta u vrijeme izvanrednog stanja, postavlja se pitanje zašto vlada toliko žuri da usvoji reforme. Zar nije trebala svu snagu i pažnju posvetiti ukidanju izvanrednog stanja i borbi protiv nestabilnosti i terora? Umjesto toga AKP i njegov saveznik MHP bave se promjenama struktura za koje su potrebni pažljivo razmatranje i kontrola.

Problemi su u glasačkim kutijama

Sada će građani Turske imati posljednju riječ. Međutim, postoje tri važna čimbenika koja utječu na odluku u glasačkim kutijama.

Seda Serdar

Seda Serdar

Prvi: hoće li građani imati dovoljno informacija da donesu utemeljenu odluku? Mediji bliski vladi stalno šire jednostrana mišljenja, a populizam je u porastu. Pripadnici oporbe su počeli djelovati protiv državne propagande. Ali, da bi bili uspješni, njihov nastup mora biti bolji nego u dosadašnjim predizbornim kampanjama. Osim toga, oporba mora udružiti snage. Nakon izbora u lipnju 2015. godine to joj nije uspjelo.

Drugo: šta će se dogoditi sa sigurnosnom situacijom u zemlji? Stalno se događaju teroristički napadi, a angažman u Siriji i strah među stanovništvom su važne teme. Kada je AKP na izborima u studenom 2015. godine ponovo osvojio većinu u Parlamentu, obećao je da će stati na kraj terorističkim napadima i ponovo uspostaviti stabilnost. Više od godinu dana kasnije obećanje, po svemu sudeći, nije ispunio. Ali, hoće li građani pozvati predsjednika Erdogana na odgovornost?

Posljednji čimbenik koji može utjecati na referendum i ojačati poziciju AKP-a bio bi uspjeh na međunarodnoj pozornici. Erdoganova želja je da SAD izruči propovjednika Gülena i vlada novog američkog predsjednika Trumpa je uputila signal da bi moglo doći do promjene dosadašnjeg stava. Ako bi Gülenov položaj prije referenduma na bilo koji način bio oslabljen, onda bi to za Erdogana značilo enorman porast moći.

Naravno da postoje i drugi fakti koji mogu utjecati na rezultate referenduma. Ali na kraju ostaje činjenica da je najvažniji pristup informacijama kako bi birači mogli slobodno odlučiti za svoju i budućnost idućih generacija.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic