1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Reci mi kako se zoveš i ja ću ti reći tko si!

Vid Mesarić, Zagreb8. listopada 2008

Nakon trogodišnjeg istraživačkog rada, prikupljanja i obrade podataka iz najrazličitijih izvora i uz suradnju nekoliko tisuća profesionalaca i amatera, objavljena je prva Enciklopedija hrvatskih prezimena.

https://p.dw.com/p/FWBx
Web-stranica Nacionalnog rodoslovnog centra
Nacionalni rodoslovni centar diči se svojim projektom na svojoj web-stranici

"Ovo je prvi slučaj da se na znanstveni i egzaktni način ističe ono što su prije neki samo nagađali i opisivali s često puta pogrešnim, izmišljenim ili samo pretpostavljenim brojkama", zapisao je u nedovršenom predgovoru pokretač projekta akademik Vlatko Pavletić, koji je do smrti bio i predsjednik uređivačkog savjeta enciklopedije, čiji izlazak na žalost nije dočekao. No izlazak enciklopedije tek je prvi korak puno dalekosežnijega projekta Hrvatskog rodoslovnog centra. Potpunije izdanje uskoro će biti dostupno u elektroničkom obliku na internetu, što će omogućiti da korisnici izravno sudjeluju u nadopuni natuknica i ispravljaju eventualne pogreške.

„Nomen est omen"

Stjepan Mesić - i prezime Mesić našlo se u Enciklopediji hrvatskih prezimena
I prezime Mesić našlo se u Enciklopediji hrvatskih prezimenaFoto: dpa

"Ime je znak“ - kaže stara rimska poslovica, i doista, naša imena i prezimena uvelike nas određuju. Sami, uglavnom usmenom predajom, vrlo rano saznamo što naše obiteljsko prezime predstavlja, odakle potječemo, gdje nas sve ima i tko su nam poznati prezimenjaci. No, zahvaljujući prvoj Enciklopediji hrvatskih prezimena sada možemo i provjeriti poznavanje vlastite obitelji, ali podrijetlo, rasprostranjenost i brojnost još desetak tisuća drugih prezimena. Na više od 1300 stranica velikoga, Websterovog formata, objašnjava v.d. predsjednik uređivačkog savjeta Damir Boras, enciklopedija obrađuje prezimena koja predstavljaju (i to je bio jedini kriterij uvrštavanja), 80 posto svih nositelja prezimena u Hrvatskoj. Ukupno je, dakle, uvršteno 10.312 najčešćih prezimena. Prezimena u Hrvatskoj, dakako, ima puno više. Boras upućuje kako imamo oko 100 tisuća različitih prezimena u Hrvatskoj, ali onih koja su najčešća i kojih je najviše samo desetak tisuća.

Divovski projekt

Ekipa koja je radila na pripremi enciklopedije bila je doista velika – uz 16 članova uređivačkog savjeta, među kojima su i akademici Dalibor Brozović i Radoslav Katičić, te umjetnici Marija Ujević Galetović i Petar Selem – tu je bilo 3500 suradnika, dakle nositelja prezimena, koji su dali svoje podatke o prezimenima i obiteljima, naknadno uvrštene u enciklopediju.

To izdanje, naglašava Boras, jedinstveno je i po tome što je to prva enciklopedija čiji je tekst generiran pomoću jezičnih tehnologija potpuno automatski. Na temelju baze podataka, brojčanih podataka, trendova između različitih godina i statističke analize načinjen je tekst koji je generiran tako da izgleda kao potpuno ljudski tekst. Samo su tekstovi o obiteljima koji naravno nisu statističkog oblika dodavani od jedne velike grupe mladih urednika.

Kad su prezimena izvor neugodnosti...

Tijekom mukotrpnog posla prikupljanja građe, Boras i njegov tim su koristili sve dostupne podatke koji su se mogli prikupiti: digitalne podatke, knjige, popise stanovništva u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Prelistavajući enciklopediju teško je ne zastati kod onih nešto neobičnijih prezimena, koja osim nešto veće pažnje svojim vlasnicima znaju izazivati i neugodnosti: "Ima prezimena koja su, recimo, nastala od dijelova tijela. Moram biti malo prost, ali tu je i jedno ugledno prezime Guzina. Ona su takva kakva jesu – nisu dio tijela, nego su tako nastala", objašnjava Boras.