1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Recesija i dugovi - opasni ples na rubu državnog bankrota

Svijetom se širi strah od dugotrajne i duboke recesije. Kako bi spriječile najgore, države "pumpaju" novac u financijski krvotok i konjunkturnim paketima pomažu privredi. I pri tome se zadužuju. Prijeti li im bankrot?

Blagajna s novcem

Može li država bankrotirati?

Unatoč milijardskim paketima paketima konjunkturne pomoći za sada još nema naznaka da je neka nacionalna ekonomija reagirala na te poticaje. I to unatoč tome što države svaki takav paket košta jako puno novca. Vlade ne samo da žele potaknuti potrošnju, one "injekcijama" svježeg kapitala po svaku cijenu žele spriječiti i kolaps financijskog sustava.

Kako državni dug utječe na gospodarstvo?

Posljedica takve politike je porast državnog duga. Kako porast duga utječe na gospodarski život jedne zemlje? Poduzeća profitiraju od državnih paketa pomoći, no i oni strahuju od rupe u državnoj blagajni. Vlada neke zemlje emitira primjerice državne obveznice i s novcem koji zaradi od njihove prodaje financira konjunkturne programe. A obveznice koštaju: država redovito plaća kamate na njih, a jednoga dana ih mora i otkupiti...što ako u toj situaciji nema dovoljno novca? Poduzeća se boje da bi vlasti u toj situacije mogle razmisliti i o povećanju poreznih stopa, a taj korak mogao bi se nagativno odraziti i na potrošače. U kriznim vremenima nema puno novca za potrošnju.

Pad krivulje na burzi

Nekontrolirano ubrizgavanje novca u gospodarstvo uvijek je povezano s rizicima

Drugi je problem da egzistencija poduzeća u kriznoj situaciji ovisi ne samo o poslovnom modelu, već i o likvidnosti, odnosno funkcioniranju kreditiranja tekućeg poslovanja. Novac je u kriznom vremenu uglavnom vrlo skupa roba, a što se može dogoditi ako kredita nema može se vidjeti ovih dana. Posve zdrave firme na rubu su propasti - jer nemaju "tekućih sredstava" za financiranje proizvodnje, distribucije ili plaća radnika.

Tko će podmiriti dug?

Drugo važno pitanje je: tko će i kada podmiriti dugove koje države nagomilaju u krizi? Svi aktualni programi državne pomoći gospodarstvu funkcioniraju zapravo kao jedna velika oklada - oklada koja će funkcionirati samo ako uskoro dođe (opet) do gospodarskog rasta. Tada će porasti državni prihodi (od poreza) i država može početi vraćati dug. Joachim Scheide, njemački ekonomski analitičar, smatra da nije dovoljno samo sjediti skrštenih ruku i čekati na bolje dane: "Ne možemo se samo nadati da će kriza proći! Mi uočavamo velike strukturne deficite u njemačkoj ekonomiji i već sada je jasno da te deficite ne može otkloniti ni najbolji državni program pomoći."

Računalo

Računica na kraju uvijek mora "štimati"

Za države je uvijek privlačna pomisao "pumpanja" sve više i više novca na tržište kako bi se održala potražnja i potrošnja građana. No, ako središnje banke samo tiskaju nove novčanice i tako povećaju količinu novca u opticaju, postoji opasnost da vrlo brzo porasti i cijene (inflacija!).

Začarani krug

Ukoliko aktualni paketi državne pomoći ne poluče rezultat, a gospodarstvo u Europi i svijetu uskoro ne pokaže znake oporavka, onda će porasti i brige oko načina na koji će države vratiti svoje dugove. Tada prijeti sljedeći scenario: ukoliko je dug neke države previsok, vjerovnici (kupci državnih obveznica) počinju sumnjati u likvidnost zemlje. Oni više ne kupuju vrjednosnice te zemlje, a na naplatu joj stižu i potraživanja (npr. kamate za izdane obveznice).

Državi je u toj situaciji hitno potreban novac kako bi pokrila pristigla potraživanja, ali odakle će novac doći? Ta država više nema dobar ugled na tržištu financija, gubi kreditnu vjerodostojnost - i to na koncu može dovesti do državnog bankrota.

Insa Wrede

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva