1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Reakcije u Bruxellesu na izbore u Hrvatskoj

U prvim reakcijama iz Bruxellesa djelatnici Europskog povjerenstva naglasili su kako promjena vlasti nece utjecati na vremenski plan donošenja Komisijinog mišljenja o Hrvatskoj.

“Pozdravljamo tijek i provedbu izbora u Hrvatskoj, ali nemamo što komentirati. Europska komisija se nada da ce i nove vlasti u Hrvatskoj nastaviti s proeuropskom politikom te da ce suradivati s ICTY-em”, rekacije su Europskog povjerenstva dodajuci kako se “promjena vlasti u Hrvatskoj nece odraziti na donošenje mišljenja Europske komisije o Hrvatskoj do proljeca iduce godine”. – Sve ide po planu, kaže Pattenov glasnogovornik. “Nema predrasuda prema novim vlastima u Hrvatskoj”, porucio je i Verheugenov glasnogovornik Filori. Iz Europske komisije se naglašava kako se ne ocjenjuje sastav vlade, vec njezino djelovanje, rezultati i cinjenice. Ipak, bilo je i drukcijih, premda ne javnih izjava. “U slucaju da se u vladajucoj koaliciji nadu ekstremne stranke, postupi cemo kao u slucaju Austrije kada je Schüssel koalirao s Haiderovom strankom”, rekao je jedan EU diplomat.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana ocijenio je tijek izbora poštenim i u skladu s pravilima. To potvrduje da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina na putu prema europskim standardima, rekao je Solana dodao kako je uvjeren da ce Hrvatska nastaviti na tom putu i s novom vladom. Solana je ohrabrio sve stranke koje ce sudjelovati u pregovorima oko nove izvršne vlasti da imaju na umu europske vrijednosti i standarde. “Od velike je važnosti da Hrvatska ima vladu koja je odlucna ispunjavati medunarodne obveze koje je zemlja preuzela te da ce provoditi i dalje gospodarske i politicke reforme. Samo je na toj osnovi moguce nastaviti znakoviti napredak prema integracijama u Europsku uniju”, zakljucio je Solana.

Premda još nije pristupajuca zemlja niti kandidat «hrvatski zahtjev se vec nalazi na stolu, a EK je u procesu procjene zahtjeva, a svoje mišljenje ce dati u ožujku iduce godine», izjvestio je povjerenik Guenter Verheugen zastupnike u Europskom parlamentu.

«Koliko ce ishodi izbora u Hrvatskoj od protekle nedjelje utjecati na taj posao, o tome danas ne mogu ništa reci, o tome nitko ne može ništa kazati. Najprije moramo vidjeti koje ce se moci razviti politicke konstelacije kao rezultat izbora, a naravno ce i osoblje i program nove vlade u Hrvatskoj biti ukljuceno u mišljenje Europske komisije», naglasio je Verheugen.

Pojedini zastupnici Europskog parlamenta postavili su pitanja oko slovensko-hrvatskog spora na što je povjerenik odgovorio: «Oko tog pitanja ne želim se zadržavati oko nadležnosti. Mogli bismo sporiti o tome da li bi Europsko povjerenstvo uopce bilo što trebalo uciniti. Radi se o sporu izmedu buduce clanice i trece zemlje. Ali, smatram da bi smo trebali pomoci ako možemo pomoci». U svojim procjenama Verheugen je bio vrlo jasan: «Procjenjujem stanje na taj nacin da se do prošle nedjelje nije moglo ništa uciniti, dakle sve do dana izbora u Hrvatskoj svaki pokušaj postizanja pomaka bio je osuden na propast. Sada cemo se morati još malo strpiti dok Hrvatska ne dobije novu Vladu. Nakon toga ce se morati razgovarati s tom Vladom», porucuje Verheugen. On je rekao kako su zamislive razlicite mogucnosti rješenja. Nadalje, Verheugen je upozorio kako ce pomno trebati analizirati rezultate Venecijanske konferencije o održivom razvoju u Sredozemlju, konferencije ciji je suorganizator Europska komisija. «Vidim nekoliko mogucnosti za slucaj hrvatskog pojasa, ali prakticno rješenje je moguce tek kada se u Zagrebu sastavi nova hrvatska vlada . Osobno, nisam veliki pesimist».

Na pitanje, zastupnika Demetrija Volcica da li je rješenje spora sa Slovenijom preduvjet za pocetak pregovora Hrvatske s EU Verheugen kaže kako se Europska komisija nalazi u procesu procjene hrvatskog zahtjeva koji traje do kraja ožujka iduce godine. «Naravno da ce u procjeni hrvatskog zahtjeva odredenu ulogu odigrati stanje odnosa zemlje sa svojim susjedima i naravno da ce ta procjena biti dio službenog mišljenja Europske komisije. U dosadašnjoj praksi Europska unija je uvijek navela ako je jedna kandidatska zemlja imala problema sa svojim susjedima».

«Ne želeci davati bilo kakvu ocjenu tko je u ovom sporu odgovoran, ukoliko se navedeno pitanje ne riješi do predstavljanja mišljenja EK o Hrvatskoj, ono ce biti navedeno i igrat ce odredenu ulogu u izvješcu», zakljucio je povjerenik Verheugen.

Predsjednica odbora za jugoistocnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack porucila je kako je demokratskim promjenama na prošlotjednim izborima Hrvatska dokazala da ima funkcionirajucu i stabilnu demokraciju na putu u Europu. Stranka HDZ i njezin predsjednik Ivo Sanader razvili su se u modernu konzervativnu proeuropsku stranku. Buduci da niti jedna stranka u Hrvatskoj nije protiv Europe, promjena vlasti ne predstavlja promjenu sustava vanjskopoliticke orijentacije zemlje.

Doris Pack je komentirala izjave Ive Sanadera da se zalaže da Hrvatska 2006. ude u NATO savezu i 2007. u EU.

„To je Sanaderova želja i on ce raditi na tome i sastaviti svoju vladu tako da na tom putu nece biti prepreka. Bila je to želja i Racana. I ja bi to željela za Hrvatsku, ali znam da Hrvatskoj još treba malo vremena pripreme, a pripreme treba i EU. Mislim da je realnije, da ce Hrvatska u EU uci 2009. godine. To je moje privatno mišljenje koje mnogi dijele, ali ono nije službeno. Hrvatska ce u EU uci 2009. zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, prema je Sofiji i Bukureštu obecana 2007. godina“, rekla je Doris Pack.

U NATO savezu glavni je tajnik Lord Robertson, uoci odlaska u posjetu nekim zemljama regije zapadnog Balkana izjavio sljedece: «NATO od nove ocekuje isto ono što i od dosadašnje vlade u Zagrebu, suradnju s Haagom, vjeru u demokratske institucije, izgradnju tržišnog gospodarstva i ubrzavanje gospodarskih i vojnih reformi; o buducoj vladi sudit cemo po onome što cini; vodstvo HDZ-a kaže da su snaga novog doba , da su napustili Tudmanovo naslijede transormiravši se u suvremenu konzervativnu stranku, nadam se da su u pravu i dobro bi bilo da su u pravu jer nema buducnosti utemeljene na ekstremizmima iz prošlosti», porucuje Robertson.

Cinjenica da su se Europske institucije požurile sa svojim reakcijama na izbore u Hrvatskoj promatraci tumace kao još jednim dokazom koliko je Europskoj Uniji stalo i koliko treba Hrvatsku kao uspjeh na jugoistoku Europe.