1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Reakcije na Butmir podijeljene

I dok oporbene stranke u Bosni i Hercegovini s razočaranjem prate ishod sastanka u Butmiru, Međunarodna krizna grupa je "ugodno iznenađena" postignutim. Realnost je vjerorajtno negdje u sredini.

default

Što su se "glavešine dogovorile" u Butmiru

Predstavnik Bosanskohercegovačke patriotske stranke Kerim Lučarević tvrdi kako će se i butmirski sastanak iskoristiti u predizbornoj kampanji koja je, prema njegovom mišljenju, već u tijeku. "Svatko će iz ovoga sastanka uzeti nešto što njemu odgovara, a za ono što nisu postigli optuživat će neke druge i tako će se nastaviti ova pat pozicija", rekao je Lučarević. Jerko Ivanković-Lijanović iz Narodne stranke radom za boljitak vjeruje da će se učesnici butmirskog sastanka, sljedećih nekoliko mjeseci žestoko posvađati oko tema o kojima su razgovarali jučer u Sarajevu. "U biti će samo stvoriti atmosferu straha uoči izbora kako bi na taj način pokušali sebi osigurati podršku", rekao je Ivanković-Lijanović. Od nastavka razgovora zakazanih za 20. listopad, promjene ne očekuje ni predsjednik Hrvatske stranke prava Željko Asić. "Mi držimo da je ovaj sastanak, na žalost, još samo jedno bacanje prašine u oči narodima u BiH", rekao je Asić.

SNSD i PDP otvorili Pandorinu kutiju

Baza EUFOR-a u Butmiru

Reakcije na razgovore u bazi EUFOR-a u Butmiru podijeljene

I oporbene stranke iz Republike Srpske ne vjeruju da će pokrenuti razgovori biti uspješni. Mladen Bosić predvnodnik Srpske demokratske stranke smatra da su Savez nezavisnih socijaldemokrata i Partija demokratskog progresa svojim sudjelovanjem u razgovorima otvorili Pandorinu kutiju. Vjeruje da sudionici razgovora mnogo toga kriju od javnosti. "Jasno je da se nešto krije i da su izjave neiskrene", rekao je Bosić. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić, koji je odbio sudjelovanje u razgovorima, kaže da se sastanak u Butmiru i nije mogao drugačije završiti. "Bilo bi korisno da ljudi koji su odgovorni nađu rješenja s kojima će zajednički izaći pred sve ostale sudionike 20. listopada kada razgovori budu nastavljeni", rekao je Čavić. Susjedi BiH gotovo da i nisu reagirali na razgovore u Butmiru, ako se izuzme stav predsjednika srbijanske vlade Mirka Cvetkovića koji je kazao da je za Srbiju prihvatljivo sve što se legitimni predstavnici naroda u Bosni i Hercegovini dogovore.

Dovoljno vremena da se postigne dogovor

EU und USA setzen Bosnien Frist für Reformen

Rok od deset dana do novog kruga dovoljan

Nakon prvog kruga razgovora u Butmiru, iz Međunarodne krizne grupu poručuju da je deset dana, koliko predstoji do sljedećeg sastanka s predstavnicima međunarodne zajednice, sassvim dovoljno da se u BiH izvrše savjetovanja i postigne dogovor oko osnovnih pitanja. Takav, početni dogovor, mogao bi zatim voditi i do dogovora oko bitnih pitanja kao što su preglasavanje, pitanje većine te odnosi između entiteta, Vlade i države BiH. Direktor programa za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi, Marko Prelec, kaže da je pozitivno iznenađen tokom razgovora vođenih u Butmiru. On je za "Deutsche Welle" izjavio: „Očekivao sam da će biti prezentiran neki sveobuhvatni paket rješenja, koji bi u današnjim uslovima teško mogao biti prihvaćen. Pribojavao sam se čak i pogoršanja situacije. Izgleda da se od toga odustalo u posljednjem trenutku i da se išlo na jedan fleksibilniji pristup, gdje su ponuđena određena rješenja, ali je ostavljeno bosansko-hercegovačkim političarima da se dogovore koja će od tih rješenja prihvatiti i u kom obliku. Deset dana je dovoljno vremena da se izvrše konzultacije i da se domaći politički vođe međusobno dogovore“, zaključio je Prelec.

Najprije postići konsenzus oko ustavnih reformi

Dakle, prema Prelecovim rečima, sljedećih deset dana bi trebalo iskoristiti za dogovor o što je više mogućih točaka, ali i da se i odustane od principa „sve ili ništa“. To znači da ne bi trebalo ustrajati na tome da se odmah riješe i najteža pitanja, kao uvjet da se bilo što riješi. „Prvo bi trebalo postići konsenzus oko reformi kako ustavnih tako i zakonskih, oko čega se svi manje više i slažu. U pitanju je dakle brisanje diskriminirajućih odredbi iz Ustava, proširenje parlamentarne skupštine, moguće pojačanje Vlade, kao i moguće slabljenje predjsedništva. Ako se pored toga dogovore o još nekim stvarima, tim bolje,“ zaključio je Prelec.

Autori: Samir Huseinović / Marina Maksimović

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva