1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Razvoj nije dramatičan" - statistika politički motiviranih zločina u Njemačkoj

Bez velikog interesa javnosti Savezno ministarstvo unutarnjih poslova prije dva dana je objavilo godišnji izvještaj «Politički motiviranog kriminaliteta u Njemačkoj». Ukupno je zabilježeno 21000 krivičnih djela s političkom pozadinom, što je 3,4% više nego godinu dana ranije.

Kriminalitet na internetu u porastu

Kriminalitet na internetu u porastu

Od početka registriranja 2001. godine, brojke ipak bilježe opadajući trend. Pažnju je, prije svega, izazvao jedan ishod studije: «Broj politički motiviranih krivičnih djela s desnoekstremnom pozadinom znatno raste», stoji u njoj. Ali, po čemu se raspoznaju politički motivirani napadi? Koja krivična djela su to? I kakve zaključke se mora povući iz te statistike?

Od 21000 politički motiviranih krivičnih djela više od pola, naime 12500 ili 1000 više nego u 2003., ima desnoekstremnu pozadinu. Taj porast od 8,4% se može objasniti uglavnom rastom broja takozvanih propagandih delikata, tvrdi ministarstvo unutarnjih poslova. Profesor Arthur Kreuzer, stručnjak za krivično pravo i kriminolog na Sveučilištu u Gießenu, pojašnjava uzroke:

«Sjetite se samo internetskih stranica koje provociraju reakcije. Mnogi otvaraju te stranice i onda daju komentar na njih. Porast broja desnoekstremnih ili uopće ekstremističkih izjava može se zabilježiti i u forumima na internetu. Isto vrijedi i za grafite. Mogućnosti koje grafitima stoje na raspolaganju su ogromne i tu ubuduće možemo očekivati također porast.»

Ostali propagandni delikti su nacionalističke huškačke izjave ali i pokazivanje simbola zabranjenih Ustavom: Hitlerovog pozdrava ili kukastog križa. Porast se, smatra ministarstvo unutarnjih poslova, može objasniti i činjenicom da je desničarska scena u zadnje vrijeme češće sudjelovala na demonstracijama i marševima. Kriminolog Kreuzer pretpostavlja da važnu ulogu igraju i obljetnice na temu Drugog svjetskog rata: svaki okrugli datum za sobom povlači brojne reakcije na internetskih forumima i povod je za okupljanja na ulici. Kod delikata propagandne prirode relativno lako je razaznati političku motivaciju: kukaste križeve i odgovarajuće parole se teško može previdjeti. Problematičnije je stanje kod nasilja s desnoekstremnom pozadinom. U tom slučaju je puno teže dokazati motivaciju počinitelja, jer je definicija preopćenita. Kriminolog Kreuzer smatra da se tada mora dokazati da netko slijedi političke ciljeve koji vrijeđaju slobodarsko-demokratski poredak zemlje:

«U službenom sustavu za registriranje se onda nešto kaže o motivima. Da bi spadao u tu kategoriju, napad mora biti usmjeren protiv jedne osobe, i to zbog njene političke ili religiozne orijentacije, seksualnosti, podrijetla, izgleda, boje kože itd. Delikte koje se pritom bilježi pokriva praktički cijelo krivično pravo.»

Policija te delikte bilježi tijekom svojih istraga a ne tek onda kada sudstvo zaključno donese konačni sud o njima.

2004. je nabrojano relativno malo nasilničkih djela motiviranih desničarskim idejama. Statistika «Politički motiviranih krivičnih djela» navodi samo njih 800. Činjenica da svake godine broj zabilježenih djela opada, objasnio je savezni ministar unutarnjih poslova Otto Schily, rezultat je uspjeha «solidnog rada sigurnosnih službi». Kriminolog Kreuzer smatra da bi brojke bile još i veće da definicija «politički motiviranog» nije tako široka:

«To znači kad bi policijske stanice prešle na provjeru političkih ciljeva i motivacije pojedinih djela. Ako u ukupnom broju nije zabilježen jaki porast, to govori o tome da je cijela problematika u silaznoj putanji, odnosno da u svakom slučaju nije postojao dramatičan razvoj.»

Statistika «Politički motiviranog nasilja» bi tek za nekoliko godina mogla postati doista relevantnom, kada se ujednače kriteriji bilježenje tih djela. Profesor Kreuzer:

«Nemamo razloga govoriti o dramatičnom pogoršanju situacije i dramatičnom porastu broja politički motiviranog kriminaliteta. Unatoč tome postoji desno- i lijevoekstremni te islamistički kriminalitet kojeg moramo uzeti vrlo ozbiljno. Ovakva statistika nam pri tome sada može biti samo od male pomoći.»

Lijevo usmjereno politički motivirano nasilje je po godišnjem izvještaju opalo za 2,6%. Najveći pad, od 65%, je zabilježen kod krivičnih djela s političkom pozadinom koje su počinili stranci. No i ta brojka je pomalo umjetna jer je tijekom 2003. zbog postroženih mjera gonjenja broj takvih djela odjednom naglo porastao. U istoj godini je u tom području zabilježeno 900 djela. Po svemu sudeći ta brojka odgovara realističnom stanju u Njemačkoj.

  • Datum 11.05.2005
  • Autor Daphne Antachopoulos
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGw
  • Datum 11.05.2005
  • Autor Daphne Antachopoulos
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGw