Razumjeti povijest | Kultura | DW | 02.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Razumjeti povijest

Institut Fritz Bauer od 1995. istražuje povijest i pozadinu nacističkih zločina. Ovaj institut ipak prije svega pokušava zaboravu otrgnuti i život Židova u Njemačkoj prije Holokausta.

default

Machtergreifung NSDAP Adolf Hitler Reichskanzler Fackelzug

Pravnik i istraživač Holokausta Fritz Bauer umro je još 1968. Ipak njegovo ime nije zaboravljeno i po njemu je nazvan institut koji je osnovan četvrt stoljeća kasnije. Za Raphaela Großa, koji se na čelu te ustanove nalazi već šest godina, razumljivo je što se ovako nešto dogodilo prilično kasno: "Istinsko suočavanje s posljedicama nacizma počelo je u Njemačkoj tek osamdesetih godina prošlog stoljeća."

U raznim njemačkim institucijama su tijekom šezdesetih godina još uvijek sjedili brojni službenici koji su i sami bili kotačići u mehanizmu nacističkog sustava. "Zbog toga je razumljivo što je ovakav institut osnovan tek sredinom devedesetih", kaže Groß.

Istraživački rad u "neprijateljskom okruženju"

Fritz Bauer potječe iz jedne židovske obitelji, a 1930. je sa samo 26 godina postao najmlađi sudac u Njemačkoj. Već 1933. otpušten je iz državne službe, a nacisti su ga zatvorili u koncentracijski logor Heuberg u Baden-Württembergu. Tamo je proveo osam mjeseci, nakon čega mu je uspio bijeg u Dansku. Kada su 1943. nacisti počeli s deportacijom Židova iz Danske u koncentracione logore, bježi u Švedsku. Nakon rata, 1949. godine, ponovo se vraća u Njemačku i postaje direktor suda u Braunschweigu, a kasnije i glavni tužitelj savezne pokrajine Hessen.

Fritz Bauer

Fritz Bauer

Fritz Bauer je radio na tome da njemačko pravosuđe pokrene procese bivšim nacistima. Njemu se može zahvaliti što su 1963. godine u takozvanim "Auschwitz procesima" bivši nacisti morali odgovarati za svoja djela. Sam Bauer nije vjerovao tadašnjem državnom aparatu Njemačke, u kojem je i sam radio. Mnogo puta je ponavljao kako se nalazi "u neprijateljskom okruženju" čim otvori vrata svog ureda i iziđe na hodnik.    

Sveprisutna prošlost

Bauer je nalazio razloga za nepovjerenje čak i prema onima koji su ga podržavali u njegovom radu. "Njegov vjerojatno najvažniji saveznik, premijer Hessena Georg Austin Zinn, također je jedno vrijeme bio pripadnik nacističkih jedinica", kaže Raphael Groß. Zinn nije bio usamljen slučaj."U Ludwigsburgu je 1959. bila ustanovljen Središnji ured za istraživanje nacističkih zločina. Prvi direktor te ustanove bio je i sam nekadašnji pripadnik nacionalsocijalističke stranke NSDAP", dodaje Groß.

Raphael Gross

Raphael Gross

Stoga ne čudi previše što je Fritz Bauer bio taj koji je, mimo znanja njemačkih vlasti, izraelskoj obavještajnoj službi Mosad dao odlučujuće informacije koje su dovele do pronalaska i uhićenja Adolfa Eichmanna u Argentini. Eichmann je bio odgovoran za ubojstva milijuna ljudi tijekom Drugog svjetskog rata. Njemu se sudilo u Izraelu i pogubljen je poslije izricanja smrtne kazne.

Tko želi spriječiti zlo, mora znati kako ono nastaje  

Fritzu Baueru nije bilo stalo samo do toga da nacističke zločince izvede pred sud. On je pokušavao i razumjeti kako je bilo moguće da toliki broj ljudi sebi dozvoli da ih neko uvuče u počinjenje zločina. Upravo taj zadatak preuzeo je Institut Fritz Bauer koji i danas istražuje temelje i posljedice nacističke ideologije.

Raphael Groß i njegovi suradnici pokušavaju pronaći odgovore na razna pitanja. Tako se analizira rad njemačkih diplomata i pravnika Ministarstva pravosuđa pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su brojni državni službenici bili ljudi koji su ranije bili članovi Hitlerovog NSDAP-a. Institut s velikom pozornošću proučava koji su politički, povijesni i psihološki okviri tada postojali i na koji su način oni pomogli u održavanju i propagandi antisemitizma.

Poništavanje predrasuda

Ovi istraživači Holokausta stoga su u pomoć pozvali i pedagoge, koji su u svoj rad opet uvukli i nastavnike. Njihova poruka glasi: Židovi se ne smiju promatrati samo kao žrtve. "Na školskim dvorištima se danas učenici međusobno često vrijeđaju tako što jedni druge nazivaju 'žrtvom' ", upozorava Groß. Naime, kada se kaže "žrtva" to djeluje strano, a ono što je strano se najčešće odbija i odbacuje. Stoga se u javnosti moraju pobuditi mnogo pozitivnije asocijacije koje se vežu uz Židove.    

Židovi u Njemačkoj uoči Holokausta

"Normalni pripadnici srednjeg staleža" - Židovi u Njemačkoj uoči Holokausta

Groß zato stavlja do znanja kako su Židovi bili, a i danas su, dio njemačkog društva. U tome pomažu izložbe o nekadašnjem i današnjem životu Židova u Njemačkoj. Predstavljanje njihove svakodnevice poništava neke mitove. "Na primjer, za Židove se uvijek vežu asocijacije o velikom novcu", kaže Groß. Tu može pomoći prikazivanje života Židova u okolini Frankfurta, gdje su oni prije Drugog svjetskog rata činili deset posto stanovništva. "Među njima su bile dvije ili tri dobrostojeće obitelji, ali samo jedna istinski bogata obitelj Rotschild. Svi ostali su pripadali srednjem staležu ili su bili vrlo siromašni", napominje Raphael Groß.

Preporuka uredništva