1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Razumijevanje za Rusiju

Krivnju zbog eskalacije sukoba s Ukrajinom, prema ocjeni Zapada, snosi Kremlj. Međutim, u međuvremenu je sve više onih, koji i Zapadu predbacuju da je u istoj mjeri kriv.

Günter Verheugen važi za odmjerenog promatrača političkih zbivanja. Deset godina je bio povjerenik Europske unije. On dobro poznaje parket međunarodne politike i fine nijanse diplomacije. Potpuno nediplomatske, međutim, bile su njegove izjave u intervjuu za radio Deutschlandfunk. Prema njegovom mišljenju Kremlj samo štiti svoje interese. Odgovornima u Washingtonu i Bruxellesu predbacio je da su jednako krivi zbog eskalacije krize u Ukrajini. Verheugen nije jedini koji tako misli. Sve više stručnjaka optužuje Zapad zbog propusta u svezi s politikom prema Rusiji. Zajedno su složni: trebalo je ranije slušati što Moskva ima za reći.

Günter Verheugen

Verheugen: Putin brani svoje interese

Razumijevanje za Rusiju? To je nešto novo. U svakoj krizi odnosa, doduše, dođe vrijeme kad se potegne pitanje krivnje. U slučaju Zapada i Rusije dosad je izgledalo kao da su uloge jasno podijeljene: bez obzira je li riječ o novinskim napisima, televizijskim izvještajima, radiju ili internetu. Mišljenja zapadnih izvještača o potezima ruske politike bila su identična: za sve je kriv Putin. Ali i u Njemačkoj postoje jaki glasovi koji se suprotstavljaju mainstreamu i koji se opiru već zacrtanom mišljenju. Pored socijaldemokrata Verheugena, među njih spada i demokršćanin Armin Laschet, zamjenik kancelarke Merkel na čelu njihove stranke CDU. U intervjuu za list Franfurter Allgemeine Zeitung on je govorio o „marketinškom anti-putinovskom populizmu“ u njemačkoj javnosti i kritizirao da u Njemačkoj ne postoji vanjskopolitička kultura debate.

Uostalom, Zapad je previše fokusiran na samog sebe: „Čak i da su referendum na Krimu i krimska politika Rusije u suprotnosti s međunarodnim pravom, potrebno je pokušati razumjeti drugu stranu kad se njeguju vanjskopolitički odnosi.“

„Pravi fašisti“ pušteni u ukrajinsku vladu

Alexander Rahr, direktor Njemačko-ruskog foruma, smatra da je situacija u Rusiji potpuno podcijenjena. On je za ZDF, drugi program njemačke televizije, govorio o odnosu Zapada prema „Majdanskom pokretu“: „Doista je tako. Zapad je, vjerujući da se radi o demokratskoj revoluciji, jednostrano stao na stranu oporbe.“ Ali, ta revolucija je značila i vjetar u leđa nedemokratskim snagama, što se moglo vidjeti po vodećoj ulozi, koju je tijekom prosvjeda imala stranka Svoboda.

Alexander Rahr

Rahr ističe da Zapad treba biti suzdržan prema Ukrajini

Ulazak te stranke u vladu, koja je, među ostalim, u uskom kontaktu s desničarskom Nacionaldemokratskom strankom Njemačke (NPD), Günter Verheugen ocjenjuje kao apsolutno kršenje tabua. Prema njegovom mišljenju, fatalna greška je bila, što su „po prvi put u ovom stoljeću u jednu vladu pušteni nacionalistički ideolozi i pravi fašisti“. Tu stranku karakterizira mržnja prema židovima, Poljacima, kao i prema Rusima.

Govoreći o dvostrukom moralu EU-a prema desničarsko-nacionalističkim snagama, Verheugen pravi usporedbu sa Slobodarskom strankom Austrije (FPÖ). Ta stranka je krajem devedesetih godina uzdrmala europsku politiku svojim desničarsko-populističkim parolama: „Haiderova Slobodarska stranka Austrije od tada, u usporedbi s ovim što sada imamo u Ukrajini sa Svobodom, djeluje kao dječji rođendan.“ Tada je Europska unija uvela sankcije Austriji kad je Haiderova stranka ušla u vladu. A sada je Zapad samo stajao sa strane, i još i aplaudirao, govori Verheugen.

Dakle, uopće ne čudi što Kremlj osjetljivo reagira. Prema ocjeni Armina Lascheta, javno mišljenje vlada na Zapadu prema Rusiji bazira prije svega na nedovoljnom poznavanju druge strane: „Demonizacija Putina nije politika, već alibi zbog njezinog nedostatka“, izjavio je Laschet za list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Bez obzira je li riječ o sporazumu za priključenje ili podršci pokreta na Majdanu: Zapad je, prije svega u početnoj fazi propustio priliku da razgovara s Rusima.

Vladimir Putin

Posrijedi je "demonizacija Putina", kaže Laschet.

Novo političko ledeno doba na pomolu?

Jer, ponašanje Rusije u biti ne iznenađuje. Već godinama se moglo naslutiti da Rusija neće tolerirati prejako povezivanje Ukrajine sa Zapadom. Još kad je 2007. godine na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu razgovarano o pristupanju Ukrajine NATO paktu, Putin je podvukao crvenu liniju. Stoga Alexander Rahr upozorava na suzdržanost kad su u pitanju budući pokušaji približavanja Zapada Ukrajini. „Ukrajini je neophodan neutralan status, koji bi prihvatili i Zapad i Rusija. U suprotnom nećemo riješiti sukobe.“ Günter Verheugen upozorava na opasnost od novog političkog ledenog doba u Europi – ukoliko se situacija bude dalje zaoštravala.

U četvrtak (19.3.) je objavljeno da i oblast Pridnjestrovlje na istoku Moldavije traži pripajanje Ruskoj Federaciji. Predsjednik Moldavije odmah je zatražio pomoć od Europske unije. Odgovora iz Bruxellesa i Moskve za sada nema. Ali se ujedno i poručuje da Moldavija ne smije postati druga Ukrajina.

Preporuka uredništva