1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Razularena politička sredina društva?

Prema rezultatima jedne studije sredina društva u Njemačkoj sve više skreće prema ekstremnim stajalištima. Ali, ovo ispitivanje ima neke temeljne slabosti, smatra Kersten Knipp.

Skoro da ne postoji ispitivanje javnog mnijenja čija metoda nije kritizirana ili stavljana pod upitnik. To važi i za tzv. „Studiju o sredini društva“ koju svake dvije godine objavljuje Sveučilište u Leipzigu u suradnji s Institutom za socijalna i tržišna istraživanja (USUMA) u Berlinu. U nedavno objavljenoj studiji se dozvoljava malo šira interpretacija pri čemu se ne može sakriti jedna stvar, a to je da dio njemačkog stanovništva skreće prema ekstremno desnim pozicijama.

Skoro 8,5 posto Nijemaca je suglasno s tezom da je nacionalsocijalizam imao i svoje dobre strane. Skoro 11 posto smatra da je utjecaj Židova i danas prilično velik. 12 posto misli da su Nijemci prirodno nadmoćni u odnosu na druge narode.

Već navedeno je deprimirajuće. A i drugi podaci svjedoče o ekstremnim stajalištima: 6,7 posto smatra da je diktatura „pod određenim okolnostima“ bolji oblik vladavine nego demokracija. 10,6 posto ispitanika želi „vođu“ (Führer) koji će „Njemačkom upravljati čvrstom rukom“.

Nejasno formulirana pitanja

Ipak se mora zapitati što je skoro sedam posto ispitanika mislilo pod pojmom „vođa“. Jesu li mislili na Adolfa Hitlera za kojeg se povijesno gledano odmah veže taj naziv? Ili je taj pojam u međuvremenu za mnoge ljude ponovo općeniti pojam sličan engleskom pojmu „lider“ (leader)? I što znači to „da treba upravljati snažnom rukom“? Misli li se tu na jednog tiranina? Ili se tu govori o naivnoj, ali razumljivoj želji, da se u demokraciji ponekad stvari mogu odvijati i malo brže?

Kersten Knipp

Kersten Knipp

Isto tako je upitna formulacija da Njemačka treba „samo jednu veliku stranku“ koja će biti „utjelovljenje ukupne narodne zajednice“. Je li 25 posto, koliko je za ovu ideju, zaista mislilo na jedinstvene stranke koje su u povijesti ove zemlje, kako na ljevici, tako i na desnici, imale kobne uloge? Ili se kroz taj pojam misli na veliku koaliciju koja godinama vlada zemljom? U studiji su korištena vrlo neprecizna pitanja što se autorima studije mora zamjeriti.

Međutim, to ne mijenja činjenicu da Njemačka ima problem s desnim ekstremizmom. Na to ukazuje sudski proces koji se vodi protiv članova NSU-a kao i sve češći napadi na centre za smještaj tražitelja azila.

Odnos prema muslimanima

Odnos Nijemaca prema muslimanima se zaoštrio. „Muslimanima treba biti zabranjeno da useljavaju u Njemačku“: za ovu rečenicu je 41 posto ispitanika. Prije dvije godine je bilo skoro 37 posto.

Istovremeno s objavljivanjem ove studije je Demoskopski institut Allensbach objavio studiju o političkim procjenama, brigama i nadama Nijemaca. Prema rezultatima te studije je 32 posto ispitanika izrazilo „duboku zabrinutost“ zbog broja izbjeglica. U siječnju ih je bilo još 48 posto. Većina ispitanika i dalje kritizira vladinu politiku prema izbjeglicama, piše direktorica Instituta Renate Köcher u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Dva ispitivanja i dva rezultata koji idu u istom smjeru. Iako je u postocima mala razlika, autori studije iz Leipziga govore o „omalovažavanju“ muslimana, dok autori iz Allensbacha govore o „zabrinutosti“ izazvanoj useljavanjem. Je li sredina društva „razularena“ ili samo „zabrinuta“, ovisi vjerojatno o političkom temperamentu onih koji te podatke ne samo skupljaju, nego ih i tumače.

Preporuka uredništva