1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Različiti putevi do europskih putovnica

Po čemu je poznata Ana Frak – pitaju Nizozemci. Kako se zove velški praznik i kada se slavi – pitaju Britanci. Tko želi postati državljanin jedne od tih zemalja mora poznavati njihovu povijest i kulturu.

Upitnik savezne zemlje Hessen

Upitnik savezne zemlje Hessen

U Njemačkoj se trenutačno burno raspravlja o testovima za prijam u državljanstvo, no Njemačka nije prva zemlja u Europi koja je uvela takve upitnike. Ti testovi već neko vrijeme postoje u Nizozemskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Tom se temom bavi Ines Michalowski sa Sveučilišta u Osnabruecku, koja je stručnjak za migracijsku politiku:

«Primjerice, Velika Britanija je u studenome 2005. godine uvela test sličan ovome u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen. To su 24 pitanja koja se odnose na poznavanje državnih institucija i Velike Britanije općenito. I u Nizozemskoj se od travnja 2003. primjenjuje test koji sadrži različita pitanja, pretežno o svakodnevnom životu u toj zemlji.»

Poznavanje jezika nije uvijek uvjet

Pri tome je poznavanje nizozemskog jezika najvažnija pretpostavka, pa se zainteresiranima odmah nude i tečajevi jezika. Situacija je drugačija u Švedskoj. Još od 1976. godine znanje švedskog jezika više nije obvezujući uvjet. Poznavanje jezika nije potrebno ni u Italiji, dok se u Francuskoj za vrijeme polusatnog razgovora s kandidatom pokušava utvrditi stupanj njegovog znanja francuskog. U tom se razgovoru također ispituje i mišljenje budućeg državljana o zapadnoj kulturi, ističe Ines Michalowski:

«Prema upravnim propisima iz 2000. godine službenik će, na primjer, ženu s tradicionalnom muslimanskom maramom ili u čadoru morati pitati zašto te dijelove odjeće nosi. To onda može dovesti do toga da joj se odbije dodijeliti državljanstvo.»

Skupi put do putovnice

Ako kandidat uspješno ne položi test to ne znači uvijek da više nema šanse za dobivanje nove putovnice. U sve tri zemlje test se može ponoviti. U Velikoj je Britaniji to povezano s dodatnim troškovima od oko 50 eura. U Nizozemskoj se testiranje može ponoviti nakon pola godine, ali s izmijenjenim pitanjima i to za 350 eura. U Nizozemskoj i Velikoj Britaniji postoje posebni priručnici za pripremu za testiranje. Taj je priručnik na britanskom otoku pravi bestseler.

Još je skuplje ako neko želi postati Grk. Kao prvo, kandidat mora najmanje deset godina živjeti u Grčkoj, zatim platiti 1.300 eura i onda se nadati pozitivnom odgovoru. Jer, grčke vlasti nisu dužne donijeti odluku u određenom roku, a kod odbijanja zahtijeva ne moraju navesti razloge.

Državljanstvo kao cilj migracijske politike

Bez testa ili s njim, u Europi postoje i one zemlje čije državljanstvo neki uopće ne žele. Poseban slučaj je Letonija. Ondje već desetljećima žive Rusi koji od 1995. godine imaju zajamčeno pravo da ne moraju uzeti letonsko državljanstvo. Oni žele ostati Rusi kako ne bi izgubili svoj jezik i kulturu. Danas u Letoniji živi 17 posto stanovništva koje ne želi uzeti letonsko državljanstvo.

I u Njemačkoj bi bilo poželjno više novih državljana, kaže Ines Michalowski. Ona smatra da bi novi testovi za prijam u državljanstvo mogli drastično smanjiti broj vlasnika novih putovnica, kao što se to dogodilo u Nizozemskoj. Ondje dobivanje državljanstva otežava dugotrajni i skupi postupak, pa se broj novih državljana smanjio čak za dvije trećine. Ines Michalowski sa Sveučilišta Osnabrueck upozorava:

«Tu se, naravno, nameće pitanje: što se u stvari želi? I u Njemačkoj se već novim Zakonom o državljanstvu jasno izrazilo da se primanje u državljanstvo smatra važnim elementom u migracijskom procesu te da je ono cilj koji se mora slijediti u njemačkoj migracijskoj politici. Ako se tu sada uvede niz novih prepreka onda se mora računati s tim da se cilj primanja u državljanstvo u Njemačkoj neće ostvariti.»

  • Datum 22.03.2006
  • Autor Silke Oppermann
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZE8
  • Datum 22.03.2006
  • Autor Silke Oppermann
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZE8