1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ravnopravnost spolova ili jezični hir?

Vijeće Europe još je 1990. godine donijelo preporuku o uklanjanju seksizma iz jezika. Brojni kasniji akti države članice potiču na promicanje jezika koji odražava ravnopravnost spolova.

default

Vodeća funkcija donosi i veću odgovornost

Frauen

Solidarno za prava žena

Hrvatski je jezik pogodan za ravnopravnost spolova jer u načelu ima izraze koji upućuju da pojedino zanimanje obavljaju i muškarac i žena. U hrvatskim se rječnicima iz 17. stoljeća pojavljuju oblici iz kojih je vidljivo da su žene bile učiteljice, odvjetnice, učenice, kuharice. U povijesnim se izdanjima pronalaze i oblici koji su suvremenim govornicima neobični (skladitelj-skladiteljica). Šumarica je mogla biti šumareva žena, ali i žena koja živi i radi u šumi. „To su zanimanja, ali za nositelje nekih osobina, kao, recimo, jadnik-jadnica, bolesnik-bolesnica i tako dalje, u hrvatskom jeziku uvijek postoje nazivi za nekoga tko je ženskoga spola,“ kaže Sanda Ham s Filozofskog fakulteta u Osijeku i dodaje kako je time hrvatski jezik „demokratičan jezik“.

Jezikoslovka Sanda Ham

Jezikoslovka Sanda Ham

Generalice na pomolu

I u jeziku se odražavala činjenica da su brojna zanimanja svojedobno obavljali samo muškarci. Usporede li se, na primjer, dva izdanja Anićeva rječnika – jedan iz 1998., drugi iz 2003. – uočit će se da promjene u društvu donose i promjene u jeziku. Prije 12 godina mjesto u rječniku imao je samo pedijatar, pet godina kasnije našla se tu i pedijatrica.

Danas u hrvatskom društvu, u oružanim snagama, mjesto je našla i žena koja upravlja zrakoplovom. „Imamo pilotkinju bojnicu Dijanu Doboš, koja je svojedobno letjela kao članica akrobatske skupine Krila Oluje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Trenutačno je jedna od rijetkih žena u svijetu koja upravlja zrakoplovom tipa kanader“, doznajemo od Emine Lišić iz Ministarstva obrane RH. Doboš je jedna od gotovo 1.600 vojnikinja u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Njihov je udio znatno viši od većine članica NATO-a – gotovo 10 posto. A za svaki je čin Zakonom propisan naziv u ženskom rodu, od prvog vojničkog čina (pozornice), pa do viših časničkih činova (generalice, ili u Hrvatskoj ratnoj mornarici – admiralice). „Žene definitivno pronalaze svoj put u vojnoj profesiji i evo za sada imamo u visokom časničkom činu i četiri brigadirke. Za generalicu imamo nekoliko potencijalnih kandidatkinja, a sve naravno ovisi o profesionalnom razvoju unutar oružanih snaga i edukaciji koju naravno prolaze ne samo žene, nego i muški pripadnici oružanih snaga“, kaže Lišić.

Kroatien Soldatin

Vojnikinjama u Hrvatskoj dostupni su i najviši činovi

Zanimanja u ženskom rodu nisu hir

Ovim primjerom iz, do jučer, isključivo muškog svijeta zanimanja, vrlo zorno se pokazuje da novi trendovi, nova zanimanja traže i nova rješenja, tim više što, kako upozorava Ham, na razini Europske unije, ali i drugih međunarodnih organizacija, postoje smjernice da se u jeziku mora omogućiti ravnopravnost spolova. A kako žene osvajaju nova područja dolazi i do nedoumica. Nedavno je i Deutsche Welle trebao izvijestiti o skandalu u koji je bila umiješana jedna evangelička … jedni su mislili biskupica, drugima se kao rješenje nametala biskupinja. Za ovo potonje odlučila bi se jezikoslovka Ham: „Prema modelu sudac-sutkinja, pedagog – pedagoginja, tako i biskup-biskupinja.“

Kada bi se išlo prema tim modelima kako onda objasniti svojedobnu pojavu književnih, likovnih, glazbenih kritičarica, upitali smo Sandu Ham. „To kritičarica se razvilo negdje 91., 92. godine, zato što su govornici u jako velikom strahu da ne kažu srpsku riječ – jer je srpski recimo slikarka, profesorka – mislili da je kritičarka srbizam. Ne, kritičarka je normalna hrvatska riječ i ne treba biti kritičarica. A hoćemo li tvoriti žensko zanimanje sa -ica ili sa -ka to doista ovisi pojedinačno od primjera do primjera. Ne može se povući neko čvrsto pravilo. Dakle, kritičarka, ali slikarica. Keramičarka, policajka – nije policajica, prema tome nije ni kritičarica“, objašnjava Ham, koja je ujedno i glavna i odgovorna urednica časopisa „Jezik.“

Na sljedećoj stranici: Ne treba izmišljati ...

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic