1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Rat Zapada s Kinom za majice i grudnjake

Moda iz Kine - ali kada bi se sve svelo na tek par štapića u kosi a ne o milijardama, nitko se nebi osobito uzbuđivao

Moda iz Kine - ali kada bi se sve svelo na tek par štapića u kosi a ne o milijardama, nitko se nebi osobito uzbuđivao

Početkom tjedna dogodio važan i opasan presedan: već smo vas izvjestili kako je od 1. siječnja pao propis star preko trideset godina o takozvanim kvotama, maksimalnim količinama tekstila i tekstilnim proizvodima koje pojedine države mogu poslati na tržište. Sva ta liberalizacija je možda lijepa i krasna - ali dogodilo se upravo ono čega su se u Europi i Americi pribojavali: izvoz tekstila iz Kine je upravo eksplodirao i Zapad je odlučio uzvratiti udarac. Naravno ne tako da proizvodi bolje i jeftinije - to je praktično nemoguće, nego kako može i zna:

Krenimo prvo u Ameriku: tamo su se već nakupili problemi sa trgovačkim deficitom sa Kinom i ova priča sa tekstilom je kap koja će možda preliti čašu. Jer tamošnji parlament je već odobrio zakon - i sada čeka samo potpis američkog predsjednika - koji se bez pretjerivanja može nazvati ucjenom. Washington od Pekinga traži da hitno, u roku od 180 dana, obezvrijedi svoju nacionalnu valutu renminbi. Jer, ona je već preko deset godina fiksirana na 8 dolara i 28 iako je prilično očito da je zapravo podcjenjena. No Kina sa svojim golemim izvozom financira svoju stopu rasta i prošle godine je on iznosio - za Europu basnoslovnih - 9,5%. Zato Kina oklijeva, svakako ne želi 'izgubiti obraz' ako popusti pred ovakvom očitom ucjenom a veliko je pitanje, može li Kina onda spriječiti da jednom obezvrijeđeni renminbi ne upadne u spiralu inflacije ako ga se jednostavno pljusne na otvoreno tržište. To bi i u Washingtonu trebali znati da je to igra sa veoma vrućom vatrom i za vlastito gospodarstvo, ali ako Kina ne udovolji devaluaciji, Amerika sprema carine na sve kineske proizvode u visini od 27.5%.

Europa pak jedva da ima načina ovako iz pozadine upravljati gospodarskim tokovima nego je sve pripremljeno za uvođenje trgovačkih ograničenja za tekstilne proizvode iz Kine. Kažemo i za Ameriku kako je "na stolu predsjednika" i za Bruxelles kako je "sve pripremljeno" - jer nitko još nije povukao potez: naravno, i jedno i drugo bi bio flagrantni prekršaj propisa Svjetske trgovinske organizacije, ali osobito u Bruxellesu smatraju kako drugog izlaza nemaju:

Puloveri, hlače, grudnjaci i ostali tekstilni proizvodi iz Kine Europskoj komisiji zadaju ozbiljne glavobolje. Dvanaest zemalja članica, predvođenih Francuskom, očekuje uvođenje ograničenja uvoza za odjeću «made in China», kako bi vlastite tvornice tekstila zaštitile od konkurencije. Navodno samo je u Portugalu ugroženo 100 tisuća radnih mjesta. Ostale zemlje članice, kao na primjer Švedska, upozoravaju da bi to bio povratak na protekcionizam, i smatraju da slobodna trgovina ima prednost. Povjerenik za trgovinu, Peter Mandelson, jučer je objavio smjernice, ali ne i konkretne mjere. Prije toga, kaže, želi prikupiti još podataka: «Smjernice što ih je objavila Komisija predstavljaju ozbiljniji pokušaj pronalaženja ravnoteže između slobodne trgovine i poštivanja međunarodnih sporazuma, i mogućnosti brze reakcije na nered na tržištu, što neke od zemalja članica od mene zahtijevaju.»

Početkom godine, Svjetska je trgovinska organizacija ukinula izvozne kvote za tekstilne proizvode, koje su vrijedile 40 godina, a o tom je koraku odlučeno još prije 10 godina. Europska komisija smatra kako je prijelazni period bio dovoljno dug. WTO očekuje da bi udio što ga Kina ima na svjetskom tržištu, u sljedeće tri godine, s 20 mogao narasti na 50 posto.

Prema pravilima WTO-a, pojedine bi zemlje uvoz kineske odjeće mogle ograničiti na 7,5 posto prošlogodišnjeg uvoza, ukoliko dokažu da njihova industrija trajno trpi štete. U svojim je smjernicama Europska komisija predvidjela nekoliko stupnjeva uzbunjivanja, kaže Peter Mandelson: «Ako izvoz određenih proizvoda poraste od 10 do 100 posto u odnosu na 2004. godinu, pokrenut ćemo istragu. Tada ćemo neformalno pregovarati s Kinom kako bismo je potaknuli da se sama pozabavi tim problemom.»

Američka vlada i Kongres već su puno dalje odmakli po tom pitanju i žele preispitati postojeća ograničenja. Prema podacima američkog ministarstva trgovine, uvoz iz Kine u SAD eksplozivno je porastao na 63 posto.

Udruga europskih proizvođača tekstila «Euratex» od Europske komisije očekuje zaštitu za 12 grupa tekstilnih proizvoda. Prema njihovim navodima, i Indija svojim jeftinim odjevnim predmetima prijeti europskom tržištu. I pojedini predstavnici tekstilne industrije iz Turske žale se kako im izvoz u Europu postaje sve teži. No, s druge strane, turski tekstil sada se po prvi put može, bez ograničenja izvoziti u SAD.

Razloga za žaljenje mogli bi imati i proizvođači iz zemalja u razvoju, poput Bangladeša ili Šri Lanke, koji, istina, šiju i kroje jeftino, ali ipak ne tako jeftino kao njihovi kineski konkurenti. Zbog toga bi mogli izgubiti određeni dio na 400 milijardi dolara velikom tržištu. Povjerenik Mandelson: «Mi smo u Europi odgovorni na naše susjede na Mediteranu, te za pojedine vrlo slabe zemlje u razvoju koje ovise o tekstilnoj industriji. I zato ne možemo samo mirno promatrati kako ih odnosi izvozni plimni val iz Kine.»

Njemačka tekstilna industrija zapošljava oko 140 tisuća ljudi, a prema procjenama resornog sindikata, 3 tisuće ih je ugroženo. No, u Njemačkoj već neko vrijeme nema masovne produkcije jeftinih odjevnih predmeta, pa stoga njemačke tvornice i nisu tako jako pogođene.

Kina je i sama uvela carine na izvoz tekstila kako bi ograničila tako munjevit rast proizvodnje. No, riječ je o carinama koje iznose tek 1,3 posto od vrijednosti robe i koje, očito ne vode željenom učinku.