1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rat s huškačima protiv stranaca na internetu

Na internetu se gomilaju izjave s neprijateljskim sadržajem prema izbjeglicama i ljudima s migracijskom pozadinom. Sve više građana to prijavljuje policiji. Kako te prijave završavaju?

Huškačke izjave su se posljednjih mjeseci mogle naći prije svega na internetu. Ovo su neki od primjera kojima se bavi Državno odvjetništvo u bavarskom Passauu: "Mi ovdje opet moramo naložiti sve peći u Dachauu", napisao je jedan 20-ogodišnji mladić na Facebooku aludirajući na koncentracijski logor iz ere nacionalsocijalizma. Policija ga je uspjela pronaći i dobio je novčanu kaznu od 2.000 eura. I jedna 26-ogodišnjakinja je komentirajući sve veći priljev izbjeglica napisala: "Trebali bismo već zagrijati peći". I ona je osuđena na novčanu kaznu: 100 dana mora plaćati po 30 eura.

7.500 eura kazne dobio je jedan 25-ogodišnjak zbog toga što je na internetu napisao kako on ima plinsku bocu i ručnu granatu koje bi mogao staviti na raspolaganje na izbjeglice. Ispriku da je to napisao u pripitom stanju sud nije uvažio kao olakšavajuću okolnost. Visina kazne koja mu je izrečena odgovarala je zbroju njegovih pet punih mjesečnih plaća. "Dignite u zrak sportsku dvoranu, ali tek kada oni uđu u nju" - za ovakve pozive na nasilje i rasističke komentare u Njemačkoj postoje brojni zakoni koji trebaju pomoći da se počinitelje osudi.

Uglavnom novčane kazne

Najvažniji paragraf 130 kaznenog zakona relevantan za ovakva djela predviđa kaznu zatvora između tri mjeseca i pet godina ili novčanu kaznu za sve radnje koje ometaju "javni mir" ili sigurnost. No huškanje naroda i poticanje na mržnju određene skupine stanovnika preko interneta ubrajaju se najčešće u područje "sitnijeg kriminala", kako to nazivaju pravnici i za koje se najčešće izriču samo novčane kazne. One se određuju na osnovu mjesečnih neto primanja počinitelja, ukoliko on primanja uopće ima. Neto mjesečna primanja se podijele na 30 dana, a sud onda određuje iznos kazne kao dnevni trošak. Zatvor im prijeti tek ukoliko kaznu ne plate.

Njemački zakoni

Zakoni su jedno, sudska praksa je drugo

Policija i odvjetništvo imaju nalog brzo reagirati na ovakve slučajeve huškanja, ali rijetko u tako kratkom vrememu mogu obaviti vlastitu istragu. Stoga im pomažu brojni pozorni građani. Broj njihovih prijava s fotografijama (screenshotovima) izjava na internetu kao dokazni materijal je od 2014. godina porastao. Glasnogovornica policije u Kölnu kaže da je riječ o dvoznamenkastoj brojci. "Siguran sam da će to dovesti do brojnih kaznenih postupaka", izjavio je ministar pravosuđa Heiko Maas u razgovoru za DW. U kojoj mjeri je broj presuda doista porastao nitko u Njemačkoj ne može točno reći. "Nitko ne vodi statistiku o postupcima, a svaka regija je potpuno različita", objašnjava državna odvjetnica u Passauu Ursula Raab-Gaudin.

Što je "huškanje", a što "izražavanje mišljenja"?

Odvjetnik Jens Ferner se posebno iscrpno bavio problemom osuđivanja huškanja na internetu. Paragraf 130 je doduše izmijenjen kako bi se njime moglo sankcionirati neprijateljstvo prema strancima izraženo na internetu, ali Ferner kaže da problemi i dalje postoje: "Nije uvijek sasvim jasno što je huškanje, a što izražavanje mišljenja." Procjena o tome se donosi na sudu. Pravo na slobodu izražavanja uživa u Njemačkoj jako veliku zaštitu. To važi čak i za mišljenja se samo rijetki slažu. Recimo, primjedba da bi sve izbjeglice trebale ići kući spada u slobodu mišljenja - tako je presudila čak i najviša sudska instanca u Njemačkoj - Ustavni sud.

I komentari na Facebooku izraženi u jednom apelu za pružanje besplatne pomoći izbjeglicama tipa "jedino što vam mogu pokloniti je jednosmjerna karta za povratak u domovinu", ostaju bez kazne. Odvjetnik Ferner upućuje kako izjave moraju imati jački huškački karakter protiv etničkih grupa ili sadržavati pogrešne tvrdnje o određenim grupama stanovništva da bi se država mogla umiješati.

U državnom odvjetništvu u Esslingenu, u njemačkoj saveznoj zemlji Baden-Württembergu, tako se, na primjer, trenutno vodi istraga protiv jedne osobe koja je na Facebooku tvrdila da su izbjeglice zaustavile automobile i pljačkale putnike. Policija, međutim, nije našla ništa što bi upućivalo da su ove očito lažen tvrdnje i klevete istinite. Slučajevi koji su završili na sudu pokazuju da autori huškačkih izjava koji se skrivaju iza pseudonima najčešće mogu biti otkriveni. Odvjetnik Ferner pojašnjava: "Kada slučaj jednom dođe pred sud, onda njemačko pravosuđe ne smatram preblagim". Nije mu poznato niti da državni odvjetnici različito oštro pristupaju ovim slučajevima. Jedini je problem, naglašava, slučajeve koji prelaze granicu slobodnog izražavanja mišljenja dovesti pred sud.

Heiko Maas

Heiko Maas

A što čini politika?

Vlasnici internetskih platformi poput Facebooka ili Twittera potječu iz SAD-a, zemlje koja se rado zalaže za slobodu izražavanja svih vrsta. Zbog toga ove društvene mreže još uvijek ne reagiraju na želju njemačke vlade za brisanjem određenih izjava na internetu koje su neprijateljske prema strancima - kao što se ponekad radi s vrlo "razgolićenim" fotografijama. Sada se u njemačkim strankama raspravlja o tome u kojoj mjeri bi trebale biti povećane kazne za huškanje naroda. Sredinom rujna ministar pravosuđa Heiko Maas se želi sastati s vlasnicima Facebooka kako bi od njih zatražio pomoć. No u intervjuu za DW Maas kaže: "Problem se ne može riješiti samo kaznenim pravom. Od svakoga se traži da pokaže civilnu kuražu i da dokaže da je Njemačka drugačija."