1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rat protiv pljačkaša nalazišta

Pljačkanje i trgovanje arheološkim iskopinama velika je opasnost po svjetsku baštinu. No toliko dugo dok se ilegalnom trgovinom zarađuju milijarde, pomaka neće biti, zaključak je jedne konferencije održane u Berlinu.

Pljačka meksičkog kulturnog i povijesnog blaga započela je još dolaskom prvih Španjolaca. I danas u Meksiku postoji gotovo 50.000 arheoloških nalazišta, previše da bi ih se sve moglo čuvati. I iako prodaja nacionalne baštine stoji na listi kriminalnih djela, umjetnine iz vremena Azteka se uvijek iznova pojavljuju na dražbama u SAD-u i Europi.

Siromaštvo i bezakonje

Iskopina

Buldožerima do umjetnina

U posljednjih pet godina diljem Meksika zabilježeno je 1.591 krađa umjetnina iz muzeja i iskopina, saznalo se na konferenciji pod nazivom „Kulturno blago u opasnosti: pljačke nalazišta i ilegalna trgovina“, upravo završenoj u Berlinu. Prema procjenama američkog sigurnosnog ureda ICE, godišnje se u svijetu ukradenim kulturnim blagom utrži oko osam milijardi dolara. Umjetnine dolaze iz svih dijelova svijeta ali ono što upada u oči je da se najčešće radi ili o kriznim žarištima gdje ne funkcionira pravna država, poput Sirije ili zemljama koje jednostavno logistički nisu u stanju zaštititi svoja kulturna blaga. Nedavno je pred obalama Mozambika sustavno opljačkano nekoliko brodskih olupina. Vrijednost ukradenog blaga se može samo nagađati. Slična situacija je i u Egiptu gdje je trgovina ukradenim umjetninama od političkih previranja naglo porasla. „S jedne strane uzroke treba tražiti u povećanom siromaštvu, s druge u nedostatku sigurnosnog osoblja“, rekao je na konferenciji egipatski ministar za antičku i kulturnu baštinu, Muhamed El Damati.

Buldožerima do iskopina

No situacija je daleko dramatičnija u Iraku i Siriji gdje je proteklih godina dolazilo do sustavnih pljački muzeja i nalazišta. Vlastima u Siriji je doduše pošlo za rukom na sigurno smjestiti artefakte iz muzeja ali gotovo 10.000 iskopina diljem zemlje je nemoguće čuvati. Postoje informacije o bandama koje, često u dosluhu s pripadnicima postrojbi Islamske države koji drže dijelove Sirije pod kontrolom, obilaze iskopine i, ponekad i buldožerima, izvlače umjetnine za prodaju. Zbog kaotične situacije ukradene umjetnine lako napuštaju zemlju. Upornost i beskrupuloznost pljačkaša govori o isplativosti bavljenja ovom vrstom kriminala. No ilegalnih iskapanja ima i u Europi. Predsjednica Njemačkog arheološkog instituta Friederike Fless govori kako i u Njemačkoj tisuće arheologa-amatera detektorima metala i sondama traže skriveno blago. „Zakon je tu jasan: svako iskapanje arheoloških predmeta ili umjetnina bez dozvole vlasti je ilegalno“, kaže Fless.

Postrožiti zakone

Metalni detektor

"Što je u zemlji, pripada državi"

No problem je, i u Njemačkoj, manjak stručnog osoblja koje se bavi ovom vrstom kriminala. „U Njemačkoj se samo tri stručnjaka Saveznoga kriminalističkog ureda bave svijetom ilegalne trgovine umjetnina“, kaže Fless. Sredstava za borbu protiv ilegalne trgovine ima mnogo, no najvažnije je senzibiliziranje kako građana, tako i čimbenika u lancu prodaje, poput carinika ili trgovaca umjetnina. „Kada kupci pitaju za podrijetlo nekog predmeta to u pravilu trgovca odvrati od prodaje umjetnina za koje nije 100 posto siguran otkuda dolaze“, čulo se na konferenciji u Berlinu. Njemačka državna tajnica za kulturu Monika Grütters najavila je pooštrenje zakona o zaštiti kulturne baštine.