1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rat na mreži - balavci na borbenoj liniji

Vojnici se zamišljaju sa šljemom na glavi, u neprobojnom prsluku i s puškom u ruci. No, vojnici 21. stoljeća bi se s borbenih linija mogli povući u klimatizirani, tamni podrum.

Iz vodovoda dolazi samo prljava voda, ali nitko ne zna zašto. Struja je nestala, gotovo je nemoguće doći do informacije što se događa. Svugdje u gradu se događaju prometne nesreće, jer semafori ne rade. I u obližnjoj nuklearnoj elektrani je došlo do smetnji. Tako ili slično bi mogao izgledati najgori scenarij ukoliko bi došlo do "Rata na mreži" - masivnog napada na infrastrukturu mreže grada, kojom upravljaju računala. Napad bez bombi - nevidljiv, kojim se upravlja iz daljine preko svjetskih mreža. Vode ga vojnici, koji nemaju tenkove, ručne granate ni neprobojne prsluke, nego samo dobra računala, puno stručnog znanja i internet vezu.

Koliko je realan - ili apsurdan - ovaj scenarij, o tome raspravljaju stručnjaci. Činjenica je: do sada nije bilo napada na mreži, koji su približno imali razmjer kakav je opisan na početku.

"Njemačka nije dovoljno zaštićena"

Sandro Gaycken,

Sandro Gaycken

"Na sreću živimo u mirnoj situaciji, pa ne moramo očekivati ovakve napade", kaže Sandro Gaycken, stručnjak za računalnu sigurnost sa Slobodnog sveučilišta Berlin. No, ako bi se geopolitička situacija promijenila, Njemačka ne bi bila sigurna: "Pogotovo kritične infrastrukture su u Njemačkoj vrlo slabo zaštićene. Ako bi nas netko napao mrežnim putem, ne bismo se mogli braniti,“ kaže Gaycken.

Svakodnevno se na svijetu događaju napadi na mreži - iako u manjem razmjeru, oni su usmjereni protiv infrastrukture vlada, vojnih objekata i raznih poduzeća. Tko se krije iza napada često se nikada ne otkrije ili potraga traje mjesecima, često i godinama. Napade uglavnom izvode hakeri, kojima je zabavno tražiti slabe točke na mreži i isprobavati koliko štete se može nanijeti. Ponekad i vlade planiraju ciljane napade na mreži.

Napad s virusom "Stuxnet"

Jedan od najpoznatijih slučajeva je bio virus "Stuxnet". Ovaj zlonamjerni program je navodno prouzročio nekontrolirani rad centrifuga u iranskoj nuklearnoj elektrani Natans. Prema informacijama, koje su procurile u javnost, virus je manipulirao frekvencijama koje rotiraju centrifuge za dobivanje urana, na taj način su one postale beskorisne. New York Times je prenio da su virus proizveli američka tajna služba NSA i izraelski agenti.

"Guardian" je prije nekoliko tjedana prenio vijest da je i američki predsjednik Barack Obama dao izraditi popis mogućih meta američkih napada preko mreže. Ovaj memorandum je označen kao "strogo povjerljiv", no, ove dnevne novine su ga objavile na svojoj internet stranici.

Virus stuxnet bio je uzrok kaosu u radu centrifuga u iranskoj nuklearnoj elektrani Natans

Virus "Stuxnet" bio je uzrok kaosu u radu centrifuga u iranskoj nuklearnoj elektrani Natans

NATO je postavio smjernice

No, mogu li se ovi napadi uopće svrstati u ratna djelovanja? Na koji način se može braniti napadnuta država? Na ova pitanja "Tallinn Manual on the International Law Applicable to Cyber Warfare", pokušava dati odgovor. Ovaj priručnik, koji je izradila NATO-institucija u estonskom glavnom gradu Tallinnu, predstavljen je u ožujku ove godine i sadrži 95 pravila o tome kako se treba ponašati u slučaju rata na mreži, kojih se članice NATO-a mogu, ali ne moraju pridržavati.

Wolff Heintschel von Heinegg s Europskog sveučilišta u Frankfurtu na Odri je sudjelovao u izrađivanju NATO-priručnika. U razgovoru s Deutsche Welle on objašnjava kako se na napade na mreži gleda iz perspektive međunarodnog prava: "Ne postoji razlika da li je u napadu ispaljen top, koji je načinio štetu ili je napadom na mreži prouzrokovana šteta."

Opasnost se krije

Međutim, nije legitimno svaki napad na mreži poistovjetiti s naoružanim napadom, koji zahtjeva samoobranu. "Potrebno je da napad prouzroči štetu koja ima određenu težinu", kaže ovaj stručnjak za međunarodno pravo. No, ako je to slučaj, pogođena zemlja može uzvratiti i konvencionalnim putem - bombama, zaključuje on.

Internet stručnjak Sandro Gaycken procjenjuje da je opasnost od ovakvog scenarija vrlo mala. "Moguće je ključne industrije ciljano sabotirati, na način da se uruši povjerenje u određeni brend, primjerice automobila ili zrakoplova", kaže on. U kombinaciji sa špijunažom je moguće zadati i gospodarstvu vrlo težak udarac.

Preporuka uredništva