1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rasvjetljenje uloge Hrvatske vojske u BiH - u čijem interesu?

Što je i na temelju kojih sporazuma Hrvatska vojska radila u BiH? To pitanje aktualizirano je nakon uhićenja bivših pripadnika HVO-a i napisa o novim "prijavama" protiv hrvatskih časnika. Zašto se ono baš sada izvlači?

Policija Republike Srpske (RS) demantirala je napise srbijanskih medija da je Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) podnijela nove prijave protiv 16 časnika Hrvatske vojske (HV) među kojima su Ante Gotovina i aktualni hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević. "Posljednjih šest godina nije bilo nikakvih prijava", kazala je glasnogovornica MUP-a RS-a Mirna Miljanović. Reakcije iz Zagreba ovoga su puta bile umjerenije nego u slučaju nedavnog uhićenja bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u Orašju. "Provjerit ćemo informacije. Ne želim dodatno špekulirati. HV je bio angažiran u BiH, a sve je to bilo temeljeno na dogovoru predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića", kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje smatra da je cilj ovakvih medijskih napisa "uznemiriti javnost, a politici dati određeni smjer djelovanja", dok je politička komentatorica Višnja Starešina za HTV kazala kako je na sceni "specijalni rat protiv Hrvatske". Tako je, iako demantirana, vijest beogradskih Večernjih novosti izazvala puno reakcija i pokrenula nove hrvatsko-bošnjačke rasprave o događajima iz nedavne ratne prošlosti.

Politički analitičar Pejo Gašparević vjeruje da ovakvi novinski natpisi ne doprinose stvaranju pozitivnog ozračja između Hrvatske, BiH i Srbije. "Na udaru su bošnjačko-hrvatski odnosi u okolnostima kada aktualno hrvatsko vodstvo naglašava podršku BiH-u na putu prema Europskoj uniji i NATO-u. Srbija i RS se protive članstvu u NATO-u pa i u toj činjenici treba tražiti izvore podrivanja partnerskih odnosa između Hrvatske i BiH, ali i Hrvata i Bošnjaka u BiH. Sve to podsjeća na praksu iz prošlog rata kada su bošnjačko-hrvatski odnosi zapali u krizu unatoč sporazumima tadašnjih predsjednika Tuđmana i Izetbegovića", kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Franjo Tudjman i Alija Izetbegovic

"Sve je temeljeno na dogovoru Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića"

Posavina - "najveća enigma" u djelovanju HV-a

On podsjeća da je sporazum iz 1992. godine predviđao i djelovanje Hrvatske vojske (HV) u pograničnim dijelovima BiH, dok je sporazum iz 1995. godine (Splitski sporazum) precizirao i "zajedničku obranu od srpske agresije". "Na žalost, sporazum iz 1992. godine kompromitiran je sukobom jedinica Armije Republike BiH (RBiH) i HVO-a u Srednjoj Bosni i na mostarskom području, od čega je najviše profitirala 'treća strana'. Čini se da se povijest ponavlja i da bi od novih nesuglasica između BiH i Hrvatske, odnosno Bošnjaka i Hrvata, ponovo mogla profitirati 'treća strana'", kaže Gašparević.

Novinar Mladen Bošnjak, autor knjige "Blaž Kraljević - pukovnik i pokojnik", za Deutsche Welle kaže da angažman HV-a u BiH nikada nije bio tajna i da su jedino tumačenja istog bila radikalno različita, ovisno o trenutku i potrebi dnevne politike. "HV u Hercegovini bila je posve normalna pojava, a razlog je razumljiv - obrana Dubrovnika i uskog kopnenog prilaza ovom gradu. Naravno, i radi obrane hercegovačkih Hrvata koji su, usprkos ukorijenjenom suprotnom mišljenju, bili dosta slabo organizirani", kaže Bošnjak. Posavina je najveća enigma kada je u pitanju "pomoć" Hrvatske tamošnjim Hrvatima, ističe naš sugovornik. "Naime, jako puno ozbiljnih ljudi tvrdi da je Posavina izdana ili prodana. Jedan od najglasnijih je general Ante Prkačin koji otvoreno, bez ikakvog uvijanja, tvrdi da je njegovu jedinicu (HOS BiH – Hrvatske obrambene/oružane snage BiH) na posavskom ratištu izdao general Pavao Miljavac." Jedan od nedavno uhićenih pripadnika HVO-a u Orašju, general Đuro Matuzović, kaže da je spreman surađivati s Tužiteljstvom BiH i da je na terenu zapovijedao "samo na papiru", dok je stvarna moć bila u rukama HV-a. "Nedvojbeno i bespogovorno, u svim situacijama HV je bio, u operativnom i svakom drugom smislu, nadređen domaćim snagama", potvrđuje Mladen Bošnjak.

Sporna uloga HV-a u vrijeme operacije "Koridor 92"

U ljeto 1992. godine snage lojalne Radovanu Karadžiću (bivša Vojska Republike Srpske – VRS) pokrenule su vojnu operaciju "Koridor 92" čiji je cilj bio uspostava veze između zapadnog i istočnog dijela tadašnje RS, ali i povezivanje "srpskih" teritorija u BiH i Hrvatskoj sa Srbijom. Za petnaestak dana u lipnju 1992. godine snage VRS-a zavladale su Derventom, Modričom i Odžakom, spajajući istočne i zapadne "srpske" teritorije. Borbe su nastavljene tijekom ljeta, a početkom listopada 1992. godine VRS zauzima i Bosanski Brod, čime je slomljen otpor branitelja na ovom dijelu ratišta, a većinsko hrvatsko i bošnjačko civilno stanovništvo protjerano, izbjeglo ili ubijeno.

"Uspostava 'Posavskog koridora' je klasični politički deal. O tome je svjedočilo puno insajdera, a i neka suđenja su to potvrdila", kaže Mladen Bošnjak. "Vojna logika nalagala je obranu i presijecanje koridora prema Krajini, ali je presudila politika, odnosno dogovor Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli BiH. Snage HV-a su se povukle iz Posavine što je vojsci Radovana Karadžića omogućilo probijanje koridora", kaže za DW profesor obrane i sigurnosti iz Sarajeva Nedžad Ahatović. Navodeći primjere povlačenja HV-a iz Posavine, naš sugovornik podsjeća na slučaj 108. brigade HV-a. "U duhu sporazuma Tuđman-Milošević, 108. brigada HV-a je s teritorije BiH povučena prema Slavonskom Brodu, zbog čega je general HV-a Petar Stipetić oštro protestirao. Zato mu je oduzeto zapovjedništvo i ostao je neraspoređen. Na ovom području nikada nije bilo sukoba između HVO-a i Armije RBiH", dodaje Ahatović.

Krajina, Krstičević, Gotovina i Dudaković

Za razliku od Hercegovine, pogotovo Posavine, u Krajini je vladala "vojnička" i "ratnička" logika koja je nalagala "oslobađanje kninskog zaleđa" i deblokadu Bihaća, tvrde naši sagovornici. "Ako je u tim operacijama bilo ratnih zločina, onda je riječ o pojedinačnim slučajevima i pojedinci trebaju odgovarati. Inzistiranjem na formulaciji 'udruženi zločinački pothvat' tijekom oslobodilačkih operacija HVO-a, HV-a i Armije RBiH 1995. godine, želi se prekrojiti karakter rata i poremetiti odnos između Hrvatske i BiH", kaže Nedžad Ahatović. "Na meti srpskih revizionista povijesti nisu samo generali HV-a Ante Gotovina i Damir Krstičević. Od kraja rata u BiH, posebne institucije Vlade RS-a nastoje dokazati da je i bivši zapovjednik  5. korpusa Armije RBiH general Atif Dudaković počinio ratne zločine u Krajini. Kako bi se dokazala njegova 'odgovornost', Tužiteljstvu BiH su, prema riječima bivšeg glavnog tužitelja Milorada Barašina, dostavljani i snimci iz filma 'Maratonci trče počasni krug'", ističe Ahatović.

General-bojnik Damir Krstičević, aktualni ministar obrane Republike Hrvatske, tijekom završnih vojnih operacija u BiH bio je zapovjednik 4. gardijske brigade HV-a. Ta je brigada nanijela "težak poraz" VRS-u na potezu Drvar – Mrkonjić Grad – Jajce. "Najave procesuiranja Damira Krstičevića idu u pravcu dezavuiranja trenutne hrvatske vlade, a Ante Gotovine zato što je izuzetno popularan i što je uzrok srpskog kompleksa uvjetovanog ratnim porazom. Valjda nema srpske institucije i udruge koja nije podigla optužnicu protiv Gotovine", kaže Mladen Bošnjak.

"U vrijeme događaja koji se navode u optužnicama protiv časnika HV-a i HVO-a u Mrkonjić gradu i Posavini, RS je bio teritorij RBiH pod okupacijom. Prema Splitskom sporazumu iz 1995. godine, HV, HVO i Armija RBiH dogovorili su zajedničko djelovanje za oslobođenje RBiH i okupiranih teritorija Hrvatske. Stoga su djelovanja HV-a na teritoriji RBiH potpuno legalna, u skladu sa sporazumom i nema mjesta tvrdnjama da je u tom periodu, a radi se o 1995. godini, došlo do agresije RH na BiH", kategoričan je Ahatović.

HV ratovao i protiv Armije RBiH

Srbijanske novine na kiosku

Mediji zaoštravaju situaciju

"Neki krugovi u RS i Srbiji, odakle su i plasirane informacije o 'novim optužnicama' protiv generala HV-a, očito žele narušiti dobre odnose BiH i Hrvatske. Ekstremni elementi u RS-u nikada se nisu pomirili s činjenicom da su 1995. godine pretrpjeli težak vojni poraz tijekom operacija HV-a, HVO-a i Armije BiH - 'Oluja' i 'Sana 95'. Posljedice srpskog poraza u tim operacijama donekle je ublažio Daytonski mirovni sporazum", ističe Ahatović.

HV je i prije Splitskog sporazuma aktivno sudjelovao u napadnim borbenim operacijama protiv Armije RBiH u Srednjoj Bosni i dolini Neretve, posebno u Mostaru, ističe naš sugovornik. "Hrvatska državna politika je nakon Vance-Owenovog plana odlučila osigurati što veći prostor za Hrvate u BiH kako bi se dobio argument više u pregovorima za završetak rata. U tom kontekstu su poduzeta i vojna djelovanja HV-a pod krinkom 'dragovoljnog' boravka u BiH, mada se kasnije otkrilo da su na terenu u BiH bile prisutne kompletne regularne jedinice HV-a", kaže Nedžad Ahatović.

Dužnosnici RS-a i Srbije nisu se oglašavali u vezi s napisima o "novim" prijavama protiv časnika HV-a. Jedino je predsjednik RS-a Milorad Dodik, komentirajući nedavna uhićenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju, odgovornost prebacio na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, optužujući ga za miješanje u rad pravosuđa.