1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Rasprave pred novi hrvatski Zakon o trgovinama

Kada će se smjeti i u kakvu trgovinu?

Kada će se smjeti i u kakvu trgovinu?

Problem rada nedjeljom, posebno u trgovinama, koji je
prije nekog vremena žestoko uzburkao javnost u Hrvatskoj, ponovno se vraća
u središte pozornosti. Iako je ljetno vrijeme i sve je usmjereno na
turistička događanja i odmore, hrvatska je Vlada počela s pripremama za
izradu novog Zakona o trgovini. Prošli, donesen na izravno inzistiranje
katoličke Crkve, pao je na Ustavnom sudu jer nije osigurao jednakost svih
trgovaca.

Iako iz Vlade tvrde da rade na desetak verzija zakona kojim bi se, napokon,
pokušao urediti problem rada nedjeljom, u javnost su procurili detalji
koji kažu da će nedjeljom raditi samo male trgovine s prehrambenom robom,
a tijekom turističke sezone, od 1. lipnja do kraja rujna, radit će sve
trgovine, uključujući i velike trgovačke centre. Upravo su oni podigli
Ustavnu tužbu zbog koje je prethodni zakon pao i, nakon samo nekoliko
mjeseci primjene, prestao važiti.

Prethodni zakon izazvao je velike polemike u hrvatskoj javnosti. Na
problem rada nedjeljom u sektoru trgovine, prije svih, pozornost je
skrenula katolička Crkva. Isticalo se da radnici, uglavnom žene, nisu
plaćeni u skladu sa zakonom, da se ne poštuju pravila o slobodnim danima
te da bi se, kada bi se ispunjavale zakonske obaveze, u trgovini otvorilo
više desetaka tisuća novih radnih mjesta.

U konačnici, Hrvatska je dobila zakon prema kojem su imale pravo raditi
samo trgovine veličine do 200 četvornih metara, prema rasporedu koji
donosi lokalna samouprava. Veliki trgovački lanci i njihovi centri bili su
zakinuti. Jedan od prvih trgovačkih centara u Hrvatskoj je Mercatone u
kojem nedjeljom kupuje do 10 tisuća ljudi. Direktor Mercatonea Dragutin
Mamić smatra da novi Vladin prijedlog zakona neće zadovoljiti većinu
zainteresiranih strana. Stajalište njegove kuće je jasno: ili rade svi ili
ne radi nitko: "Za mene je problem da li su ljudi adekvatno plaćeni, da li ljudi
imaju, kao što je kod nas, 35 posto više se nedjelja plaća, i da li uredno
imaju, odmah sljedeći tjedan, slobodan dan? Ako je to sve zadovoljeno onda
ne vidim razloga da se ne radi nedjeljom."

Cijela Europa radi nedjeljom, pa i, kako ih se voli nazvati,
najkatoličkije zemlje Irska i Poljska, kaže Mamić. S druge strane, Vlada
se poziva na austrijski model koji je, navodno, iznimka u Europi.
Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević ističe da prijedlog zapravo i
nije austrijski model jer on izričito zabranjuje svaki rad nedjeljom: "Ako se ide sa ovakvim prijedlogom to je ponovno vraćanje na onu
situaciju koja je uslijedila ustavnom tužbom. Dakle, ako mali mogu raditi,
a veliki ne mogu raditi, sigurno će veliki lanci podnijeti ustavnu tužbu,
a mi nismo zadovoljni jer to ne riješava onaj osnovni problem koji smo mi
tražili, dakle, da se svaki rad nedjeljom zabrani osim nužne opskrbe."

Iz Crkvenih krugova napominju da rad trgovina nedjeljom, do sada, nije
reguliran na način koji zadovoljava standarde države koja želi ući u
Europsku Uniju. Tajnik komisije "Iustitia et Pax"; Željko Tanjić
podsjeća da treba učiniti sve kako bi se sačuvalo dostojanstvo nedjelje,
radi dostojanstva radnika i obitelji: "Smatram da bi isto tako naša društvena zajednica trebala pokazati solidarnost s ljudima koji rade, koji rade ponekad u teškim uvjetima, koji rade za nisku plaću, kojima taj rad nije posebno plaćen, izići im u susret
i da je to važnije, možda, od samog kapitala i od samog tržišta."

U Ministarstvu gospodarsva kažu da, u svijetu, ne postoji zakon čije će
odredbe, na jednak način, zadovolji sve. Naglašavaju da će u prijedlogu
Zakona, koji bi se na jesen trebao naći pred zastupnicima Hrvatskog
sabora, biti zastupljeno načelo jednakosti na tržištu. Obećavaju da će
voditi računa o tome da odredbe budu vrlo jasno napisane i, što je
najvažnije, da ne bude diskriminacije kako zakon ne bi opet pao na
Ustavnom sudu.