1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rasprava o Hrvatskoj u Europskom parlamentu

Članovi vanjskopolitičkog odbora raspravljaju o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske te o čak 50 amandmana parlamentaraca na tekst što je pripremio izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski zastupnik Hannes Swoboda.

Zastave Hrvatske i EU-a

Posljednji izvještaj o napretku Hrvastke u EP-u prije završetka pregovora

Prvo čitanje Swobodinog nacrta izvješća o Hrvatskoj održano je 5. studenog prošle godine. Većina amandmana bavi se pitanjima izazova koji se nalaze pred Hrvatskom i izražava nadu da će ih Hrvatska uspješno odraditi u okviru pristupnih pregovora. Tu su prije svega borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te reforma pravosuđa i javne uprave. Posebno se ističu prava manjina i privatizacija brodogradilišta, a u nekoliko amandmana se od Hrvatske traži da nastavi i intenzivira suradnju s Haškim sudom.

Završetak pregovora do sredine 2010. godine

Hannes Swoboda

Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u

Swoboda u svom nacrtu ukazuje da bi Hrvatska mogla završiti pregovore do sredine 2010. godine, pod uvjetom da ubrza provedbu reforme. Međutim u pojedinim amandmanima se ne spominje vremenska odrednica, dakle sredina ove godine, već samo izraz uskoro.

U nacrtu se među ostalim pohvaljuje i pozdravlja potpisivanje arbitražnog sporazuma između Slovenije i Hrvatske i njegovo ratificiranje u Hrvatskom saboru. U tekstu se Slovenija poziva da potpiše sporazum što prije, a od Europske komisije se traži popis članova arbitražnog suda koji bi činili samo „visokokvalificirani stručnjaci i profesionalci, pravno obrazovani i sa što je više moguće iskustva na području arbitraže“.

Amandman o jeziku

Karta Hrvatske

Zašto se ponovno povlači pitanje jezika?

Posebnu pozornost pobudio je amandman koji su podnijele dvije zastupnice stranke Zelenih. Nizozemka Marije Cornelissen i Njemica Franziska Katharina Brantner podnjele su vrlo neobičan amandman vezan uz jezik. Evo u cijelosti teksta toga amandmana:

«Europski parlament skreće pozornost da je prvobitan srpskohrvatski jezik u pojedinim potencijalnim kandidatskim zemljama regije sada podijeljen u različite službene jezike, što pak ukazuje da će troškovi tumačenja i prijevoda imati znatne posljedice na proračun organa EU-a. Stoga se od Komisije traži da s hrvatskim državnim organima prije ulaska Hrvatske u EU pronađe odgovarajući dogovor u pogledu hrvatskog jezika koji neće kasnije sprječavati budući dogovor oko sveukupnog jezičnog reguliranja sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, čim spomenute zemlje postanu članice EU-a.»

Komisija: Dosadašnja politika Unije oko jezika neće se mijenjati

Zdanje Europske komisije Berlaymont

Zdanje Europske komisije Berlaymont

Iz Europske komisije su poručili da je još u odredbu Vijeća broj jedan iz 1958. zapisana obveza apsolutne jednakost službenih jezika. Naglašeno je da niti jedna zemlja ne bi smjela imati nekakve privilegije u odnosu na neke druge kada je riječ o jezičnim aranžmanima. Ova politika se nastavila i preživjela sve do danas. Danas imamo 23 službena jezika u EU-u i zbog toga u Europskoj komisiji ne vide nikakve prepreke da se ovakva politika nastavi i u budućnosti.

Prema temeljnim odredbama Lisabonskog sporazuma svaka zemlja članica ima pravo zatražiti da njezin skužbeni jezik bude jedan od ravnopravnih službenih jezika Europske unije, a trenutno ih je 23.

Glasovanje o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske na programu je u srijedu, a nakon toga nacrt ide na plenarnu sjednicu. Rasprava i glasovanje očekuje se u veljači u Strasbourgu.

Brammertz u Europskom parlamentu

Serge Brammertz

Serge Brammertz, glavni haški tužitelj

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz prihvatio je poziv Europskog parlamenta da danas (26.1.) članove Vanjskopolitičkog odbora upozna sa stanjem suradnje zemalja regije s haškim tužiteljstvom.

Brammertzovo mišljenje vrlo je važno ne samo za sadržaj parlamentarne rezolucije o Hrvatskoj već i zbog stajališta pojedinih zemalja članica, koje zbog topničkih dnevnika iz operacije Oluja još uvijek blokiraju otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava koje je s hrvatske strane već nekoliko mjeseci tehnički spremno za otvaranje. Ohrabruje što je prošloga tjedna na sastanku skupine za proširenje dominirala ocjena da je Hrvatska učinila napredak koji vodi skoroj deblokadi pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Kako se iz diplomatskih izvora doznaje jedina članica koja se još protivi otvaranju je Nizozemska dok su sve ostale izjavile kako su sada spremne promijeniti svoje mišljenje u korist otvaranja ovog poglavlja. Međutim, nije realno očekivati otvaranje poglavlja Pravosuđe prije travnja. Hrvatska do sredine ove godine ima priliku otvoriti i zatvoriti poglavlja na tri Međuvladine konfrerencije o pristupanju tijekom španjolskog predsjedništva, a to je u veljači, travnju i lipnju.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva