1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasprava koja ostavlja gorak okus

Vid Mesarić27. veljače 2006

Pripreme za novi postav memorijalnog centra u spomen području Jasenovac, mjesta gdje je tijekom drugog svjetskog rata bio ozloglašeni ustaških koncentracijski logor, polemike prate već gotovo godinu dana, a u posljednje vrijeme one se sve više zaoštravaju.

https://p.dw.com/p/9ZiH

Prije otprilike dva mjeseca burne su reakcije pratile uklanjanje reljefa Dušana Džamonje iz memorijalnog centra, no razmimoilaženja oko koncepcije postava puno su dublje. Predstavnici udruga Srba, Židova, hrvatskih antifašista i bivših logoraša prozivali su vodstvo jasenovačkog spomen-područja zbog toga što im je navodno uskraćeno sudjelovanje u izradi novog koncepta muzeja, koji su neki počeli nazivati «estetizacijom smrti». S druge strane, predstavnici Yad Washema i OESS-a pohvalili su projekt, a Fundacija Rokfeler dodijelila mu je i novac. No, postavljala su se i pitanja - radi li se projekt koji će se svidjeti svijetu ili koji će žrtvama tog ustaškog logora odati dužno poštovanje, a preživjelima te obiteljima i prijateljima stradalnika pružiti mjesto utjehe.

Uzavreli duhovi za okruglim stolom

Spor oko budućeg postava kulminirao je prošloga tjedna kada su predstavljanje dijela nove koncepcije demonstrativno napustili predstavnici srpske i židovske zajednice u Hrvatskoj.
Iako je okrugli stol u zagrebačkim prostorijama Muzejsko dokumentacijskog centra bio najavljen kao predstavljanje baze podataka budućeg postava muzeja u Jasenovcu, diskusija se rasplamsala oko cjelokupnog projekta. Bivši predsjednik Savjeta ustanove SP Jasenovca Slavko Goldstein prvo je istaknuo da pri izradi popisa stradalnika nije ispunjen koncept identifikacije te da su tekstovi koji prate postav prešturi. Vodstvu projekta na čelu s ravnateljicom spomen područja Natašom Jovičić poručio je da su mišljenja bivšega sastava Savjeta sustavno zaobilažena.
Nadovezao se i jedan od pet recenzenata, Ivo Goldstein, koji se požalio kako od kraja 2004. godine nije bio informiran o aktivnostima: «Danas čujem da postoji neki super recenzent. Uz dužno poštovanje mojem mlađem kolegi Mariju Jarebu, čini mi se da to nije korektno, pogotovo zato što je njega imenovalo samo vodstvo projekta, što znači da sami sebi imenuju recenzenta.» Ivo Goldstein je dodao da i njegove osnovne zamjerke nisu prihvaćene, među kojima i ona da se umjesto 60-ak predstavljenih biografija logoraša, prezentira njih 20-ak, no proširenijih i temeljitije obrađenih, a složio se i s tvrdnjom da popisi stradalnika nisu do kraja vjerodostojni.

Goldstein i Pupovac napustili skup

Tijekom tribine reagirao je i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kojega je pogodilo imenovanje žrtava srpske nacionalnosti srpskim pravoslavnim življem, no ipak je pohvalio dobru volji vodstva projekta, te trud i korištenje svih dostupnih izvora informacija: «Ali s druge strane, sav taj trud može pasti u vodu, ukoliko se oni ljudi, a ja govorim kao jedan od takvih, koji su dužni kazati jest mi prepoznajemo da je način na koji vi obilježavate spomen na te žrtve onaj koji mi smatramo da treba postojati. Morate slušati predstavnike zajednice – i one koji su u savjetu i one koji su izvan savjeta. To su prekrupne stvari!» zaključio je Pupovac ponudivši suradnju u pronalaženju kompromisa. Uslijedio je pomalo neodmjeren komentar ravnateljice Jovičić koji je izazvao napuštanjem tribine predstavnika Židovske i Srpske zajednice Goldsteina i Pupovca:

Nataša Jovičić: „Ja ću se zahvaliti doktoru Pupovcu jer je prvi koje ovdje govorio dobronamjerno.“

Slavko Goldstein: „Ja sam počeo s time da sam rekao kako nikog ne optužujem za loše namjere, a vi ste sada rekli da mi nismo dobronamjerni! Zdravo!!“

Jovičić nema komentara

Demonstrativnim izlaskom tribina je i završena, a ravnateljica spomen područja Nataša Jovičić pred okupljenim novinarima izjavila je tek ovo: «Teme koje su se malo raširile van teme baze podataka, ja na to nemam komentara. Jedan dio recenzija je apsolutno gotov, dakle jedan dio stalnog postava smatramo završenim, konkretiziranim. Baze podataka su „work in progress“, dakle mi smo i pozvali sve stručnjake da sudjeluju i rade.»
Bez obzira na spornu situaciju Jovičić i dalje najavljuje otvorenje prema planu, dakle, za proljeće ove godine jer, kako ističe, udio pozitivnih recenzija je dovoljan, a i podrška Yad Vashema i OESS-a je više nogo jasna. No hoće li se te najave obistiniti tek ćemo vidjeti jer, kako je rekla Zorica Stipetić, osoba koja je prije tjedan dana postala predsjednica Savjeta ustanove spomen područja nužno je rješavanje svih nesporazuma: «Da bi se oni razriješili mora se uvažavati i Savjet, kao što bi i Savjet trebao uvažavati trud koji je uložila ekipa koja je to radila. Nesporazuma još uvijek ima. Ja ću predložiti da se rok produži i raspravi i da se ide konkretno i postavi pitanje koje su ingerencije u tom slučaju» zaključila je Stipetić. Hoće li doći, pak, doći do odgode otvaranja memorijalnog centra, te pronalaska kompromisnog rješenja, pokazat će se uskoro, no, kako se može ćuti u hrvatskoj javnosti, tema Jasenovca ionako je već dovoljno teška i potresna sama po sebi, pa su se ovakve neugodne situacije oko načina izražavanja poštovanja prema žrtvama ratnih zločina trebale pod svaku cijenu izbjeći.