1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Rasizam i diskriminacija u zbornici

Obrazovnom sustavu su nužno potrebni nastavnici. Usprkos tomu učitelji s useljeničkom pozadinom su svakodnevno diskriminirani u svom poslu. Rasizam prema kolegama svakodnevica je u zbornici.

Saraya Gomis je učiteljica na jednoj socijalno problematičnoj školi u Berlinu i nerado govori o svom porijeklu i socijalnoj pozadini. Soraya je afričkog porijekla i kao takva još uvijek egzotična pojava u njemačkim zbornicama. I dok broj učenika useljeničkog porijekla u nekim većim gradskim središtima redovito prelazi granicu od 50 posto, u zbornicama sjedi svega 1 do 5 posto nastavnika stranog porijekla. I to iako se upravo ta vrsta osoblja redovito spominje kao važan aspekt u integraciji mladih stranaca u njemačko društvo.

Diskriminacija na svakom koraku

Saraya Gomis

Saraya Gomis

"Moji učenici su sretni kada se susretnu s raznolikošću. Jedna učenica afričkog porijekla je čak rekla da, dok nije mene srela, nije bila svjesna da i tamnoputi građani mogu biti nastavnici", kaže Gomis. No nažalost ovako ne reagiraju uvijek i roditelji. "Na prvi obiteljski sastanak su došli mnogi roditelji samo zato da bi po prvi put vidjeli jednu tamnoputu učiteljicu. Neki su me čak i opipavali. Znatiželja brzo prelazi u neku vrstu diskriminacije", kaže Gomis. I u zbornici često dolazi do situacija u kojima je vidljivo da je pritajeni rasizam itekako prisutan. "Jednom sam čula komentar kako 'smo mi bijelci više intelektualni dok su crnci zabavni'", govori ova berlinska učiteljica.

Pedagozi za specijalne namjene

Iskustva mlade učiteljice afričkog porijekla nisu iznimka. Kako proizlazi iz jedne studije Sveučilišta u Bremenu, slične doživljaje u školskoj svakodnevici proživljavaju mnogi mladi nastavnici i stažisti useljeničkih korijena. Prema jednoj prijašnjoj studiji 22 posto ispitanih pedagoga se već susrelo s nekom vrstom diskriminacije. Ruganje zbog naglaska ili aluzije na vjersku pripadnost spadaju u najčešće oblike diskriminacije. No nastavno strano osoblje se i izuzetno cijeni upravo zbog te uloge "graditelja mostova" između sve većeg broja učenika stranog porijekla koji, što zbog jezičnih, što zbog kulturnih razlika, teže se snalaze u školskoj svakodnevici. No nastavno osoblje stranog porijekla također ne želi da ih se svodi samo na tu jednu ulogu i odbijaju biti pedagozima "sa specijalnom zadaćom".

U budućnosti više stranih nastavnika

Učitelj

Više nastavnika sa stranim porijeklom

Nastavnici stranog porijekla, kako je pokazala studija, potpuno različito reagiraju na diskriminatorske ispade kolega ili učenika: jedni taže da se temi diskriminacije posveti više pozornosti, dok se drugi povlače u sebe i strahuju da bi time još dodatno uzburkali duhove i izazvali negativne komentare. Jedno je sigurno: kao odgovor na rastući broj učenika stranog porijekla na njemačkim školama bit će potrebno više nastavnog osoblja stranog porijekla, a u trenutku kada nastavnici stranog porijekla postanu pravilo a ne iznimka, tada će se i odnos prema njima promijeniti.