1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Radikalne životne promjene - bijeg od stvarnosti ili početak novog života

"Promijeni svoj život "- glasi moto onih koji su spremni na radikalne pothvate: poklanjaju milijune, žive u šumi, postaju svjetski putnici ili pišu knjige.

default

Možda je Diogenes, filozof grčke antike bio prvi u povijesti za kojeg se zna da je odlučio radikalno promijeniti svoj život. Naime, zastupao je mišljenje da je prava sloboda život u kojem čovjek nema nekih potreba. Sljedeći ovu, često citiranu misao, Diogenes se oprostio od svog zamornog života te započeo novi - u bačvi.

Van iz svakodnevice - vrijeme je za slobodu! Povijest je puna pokreta, koji su ljude navodili na to da ostave sve iza sebe: kuću, novac, obitelj i prijatelje. Hipiji nisi bili samo sanjari, koji bi se na kalifornijskom suncu uz pomomarihuane borili za bolji svijet šireći ljubav, mir i sreću.

Mnogi su spakirali kofere i otišli u Indiju, Afganistan ili Aljasku ne bi li bolje upoznali sebe i pravi život. Vjerovalo se da je svijet moguće promijeniti, trebalo je samo odrediti pravi smjer.

Hipiji u šarenom busu spašavaju svijet

Hipiji u šarenom busu spašavaju svijet

"Želim ostaviti sve iza sebe"

Danas se stvari sagledavaju ipak malo realnije: odbacivanjem društvenih normi, nismo nužno u stanju utjecati na zbivanja u svijetu, no oni koji su to ipak učinili, a ima ih, smatraju da su radikalne promjene životnog stila bile dobra odluka, ne samo za osobu koja se na to odluči, već i za neke, njima bliske ljude.

Karlu Rabederu, austrijskom milijunašu dosadile su sve te silne kuće, automobili i zrakoplovi koje je posjedovao. Čitavu je imovinu poklonio udruzi koja ljudima u tzv. trećem svijetu nudi otvaranje kratkoročnih kredita. Time ljudi, bez pomoći drugih, imaju šansu izgraditi vlastitu egzistenciju.

U ožujku 2010. njegov je pothvat punio naslovne stranice svih novina. Mnogi su vjerovali da se radi o reklamnom potezu sumnjajući da je koji milijun ipak stavio na stranu, no Rabeder je stvar zaista proveo do kraja.

Činiti dobro i živjeti skromno: bivši miljunaš Karl Rabeder

Činiti dobro i živjeti skromno: bivši miljunaš Karl Rabeder

Danas živi u maloj planinskoj kući s mjesečnim prihodom od 1000 Eura. Otkriva da mu stari život nimalo ne nedostaje. Sreća drugih mu je bitnija od nagomilanog bogatstva. Uostalom, kako kaže, previše novaca guši čovjeka i čini ga neslobodnim.

Tko mnogo radi, u pravilu mnogo i zarađuje - pogotovo u svijetu financija. Frank Krause je krajem 30-ih bio uspješnih menadžer jednog svjetskog koncerna s visokom plaćom i svim privilegijama. Negativna strana cijele priče: sve je to zahtijevalo dvanaest do trinaest sati rada dnevno, Klaus je bio čitavo vrijeme na terenu, praktički je živio s kovčegom, no prekasno je shvatio da je postao stvarno ovisan o poslu i stalnom kretanju. Obolio je od nesanice, bolova u kralježnici i srčanih smetnji. Odlazak terapeutu ga je osvijestio: Kad je saznao da pati od tzv. burn out  sindroma (sindroma iscrpljenosti) odlučio je "povući sigurnosnu kočnicu".

Dao je otkaz, iselio se iz stana i s dva kovčega i putovnicom otišao na pola godine u Australiju. Početak je bio poput ružnog sna, priča Krause. "Kao da sam na nekoj žešćoj terapiji odvikivanja: bez mobitela, suradnika, sustava na koji si naviknut." Na napuštenoj farmi počeo je bilježiti svoje dojmove. Zaokupljen razmišljanjem o sebi proveo je kritičku samoanalizu. Klaus to naziva "terapija pisanja". Prenoseći misli na papir, naučio je puno o sebi. "Svaki terapeut bio bi presretan kad bi mu pacijent povjerio svoje bilješke", kaže Krause.

"Nestvarna nostalgija"

Nakon što je šest mjeseci putovao Australijom, Krause je bio spreman za povratak u Njemačku: čim je stigao vratio se staroj branši, kao ekonomski savjetnik. Cilj mu je uvjeriti rukovoditelje poduzeća da nije dobro ignorirati burn out sindrom, već da ga je potrebno ukloniti kako im zaposlenici "na poslu ne bi sagorjeli“.

Šef koji zaposlenike tjera u očaj potiče stvaranje burn-out-sindroma

Šef koji zaposlenike tjera u očaj potiče stvaranje burn-out-sindroma

Krause je o iskustvima svoje "pauze" napisao i knjigu: " Alarm - menadžer s burn out sindromom podvlači crtu". Pišući o savršenom svijetu menadžera pozicionirao se na skliski teren. "Poslovni uspjeh i novi termini imaju prednost pred zdravljem. Zbog očekivanja, koje si sami zadajemo i ne posjedovanja navike da je kod većih psihičkih opterećenja potrebno napraviti pauzu, nailazimo na granicu svojih psihičkih mogućnosti.", objašnjava Bernhard Badura, stručnjak za medicinu rada.

Na sljedećoj stranici: Opasan bijeg od realnosti

Preporuka uredništva