1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Rabljena odjeća kao izvozni adut

Četvrt milijuna kontejnera za sakupljanje stare odjeće je postavljeno diljem Njemačke. Branša za reciklažu sirovina je u uzletu. Od toga profitira i jedna tvornica u Bremenu.

U 6.000 kvadratnih metara velikoj hali tvrtke Joba GmbH u Bremenu je u svako doba dana i noći neopisiva buka. Limene ploče se ovdje čiste, pjeskare i lakiraju. Direktor tvrtke i sin osnivača Kai-Uwe Jobst objašnjava kako je tvrtka u početku izrađivala spremnike za potrebe poljoprivrede

Kontejneri umjesto silosa

„Kada je u osamdesetima počelo masovno izumiranje velikih poljoprivrednih dobara u okolici, morali smo se preorijentirati“, kaže Jobst. Nestanak poljoprivrednih dobara poklopio se s jačanjem ekološke i humanitarne svijesti Nijemaca. Jedan sakupljač stare odjeće obratio se obitelji Jobst s idejom o novoj vrsti kontejnera koji bi pojednostavio i ubrzao proces prikupljanja stare robe. Danas mjesečno preko 1.200 specijalnih spremnika za prikupljanje stare odjeće i obuće napušta pogone bremenskog obiteljskog poduzeća. Životni vijek spremnika je u prosjeku osam godine. Nakon tog razdoblja polako počinju popuštati varovi. Ako prije toga netko ne zapali sadržaj kontejnera što se događa češće nego bi se to moglo pomisliti.

Roba za istočnu Europu i Afriku

Kai-Uwe Jobst

Kai-Uwe Jobst

Kai-Uwe Jobst pokazuje montažnu halu gdje je ipak malo mirnije. Konačni proizvod je visok 2,20, širok i dubok 1,15. Vrata kroz koja se ubacuje stara odjeća su obojana jarko crvenom bojom. S jednog od kontejnera karikatura punašnog gospodina poručuje: “Kada odjeća postane pretijesna, ubacite ju ovdje.” Ljudima, kaže Jobst, treba dati do znanja da se ne radi o kontejnerima za otpad nego za robu koju bi još netko trebao nositi. Rabljena odjeća je postala unosan posao. Humanitarne organizacije su samo dijelom naručitelji. Uglavnom se radi o tvrtkama koje se profesionalno bave trgovinom i preradom rabljene odjeće. 850.000 tona rabljenih odjevnih predmeta se godišnje prikupi u četvrt milijuna kontejnera. Polovica završi na tržištima istočne Europe i Afrike, najbolji komadi odjeće krase njemačke second-hand trgovine, a ostatak se reciklira.

Prvo ismijavani, zatim kopirani

Kontejner za rabljenu odjeću

250.000 kontejnera diljem Njemačke

No pomama za sirovinama na svjetskom tržištu je motor za industriju prerade korištenih sirovina. Tako da su se nedavno pojavili i kontejneri za elektro-otpad, pored već postojećih za papir, kompost, plastiku. Nijemci i njihovo recikliranje su isprva bili predmetom ismijavanja diljem Europe. No u međuvremenu mnogi kopiraju njemački sustav. No i u samoj Njemačkoj od početka postoje "nevjerni Tome" koji tvrde da je branša reciklaže još jedna “smicalica kapitalizma”. “Glasine da odvojeni otpad ionako završi na istoj hrpi koja se spaljuje su tvrdokorne ali netočne”, kaže Martin Wittmeier s Instituta za energiju i reciklažnu ekonomiju s Visoke škole u Bremenu.

Smrtonosna klopka kontejner

Kontejneri za sirovine

Recikalžna branša je u usponu

Da je nešto što je za neke otpad za druge vrijedno pokazuju i bizarne priče vezane uz kontejnere za staru odjeću u koje je odjeću lako ubaciti ali gotovo nemoguće izvući ako to pokušavate učiniti kroz isti otvor. Zabilježeni su čak i smrtni slučajevi osoba koje su naglavce upale u kontejnere i tamo se ugušile. Zato na svakom kontejneru iz Bremena stoji i veliki natpis upozorenja. No i bez ovih tragičnih priča, reciklažnu branšu prati pomalo loš imidž. Da izvozom jeftinih odjevnih predmeta u Afriku uništavaju tamošnju tekstilnu industriju. Poboljšanim dizajnom i osvijetljenim kontejnerima Kai-Uwe Jobst pokušava svoje kontejnere učiniti primamljivijima i udahnuti im neki novi, svjetliji imidž.